Pavliček o referendumskoj inicijativi: Vladajući će nas pokušati srušiti, ali vjerujemo da ćemo imati dovoljno potpisa

Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke i saborski zastupnik Marijan Pavliček gostovao je danas u emisiji Večernjeg TV, a glavna tema bila je ideja o raspisivanju referendumskog pitanja oko uvođenja eura u Hrvatskoj. 

Emisiju je vodila novinarka Iva Boban Valečić. 

Kad možemo očekivati potpisivanje potpisa?

- Kreće 24. listopada. Mi smo prije nekoliko mjeseci krenuli s predradnjama, nije lako prikupiti dovoljno potpisa. Krenuli smo tijekom ljetnih mjeseci s drugim strankama i jasno govorimo da o ovako bitnom pitanju mogu odlučiti samo hrvatski građani. Počeli smo graditi i mrežu volontera, zasada ih imamo oko 1.000, a mislim da će se i udvostručiti. Priključili su nam se aktivno i Hrvatska stranka prava, Neovisni za Hrvatsku te Generacija obnove. Ovih dana krećemo i s potragom samih lokacija tj. dozvola, ali je bilo važno osnivanje organizacijskog odbora. 

Osnovali ste ga i sad ste zatražili rješenje od ministarstva uprave. 

- Službeno smo ga predstavili danas, cijela inicijativa se zove 'Zaštitimo hrvatsku kunu', ovih dana ćemo registrirati taj Odbor, mora biti službeno objavljen u Narodnim Novinama, a nakon toga krećemo s traženjem dozvola za lokacije. Interes je jako velik, bez obzira na ideološki predznak. 

Što je tema, kako glasi referendumsko pitanje?

- Jeste li za to da se u Ustav RH unese odredba koja glasi: 'novčana jedinica RH jest kuna koja se dijeli na stotinu lipa. Odluku o promjeni novčane jedinice donose birači na referendumu'. 

Vi ne tražite da se odbije uvođenje eura, nego tražite da se u Ustavu utvrdi da se o tome može odlučivati isključivo na referendumu.

- Mi smo svi svjesni da smo se unutar EU obvezali, ali se nigdje ne navode rokovi uvođenja eura, a puno ljudi nije znalo da se istovremeno glasa za ulazak u eurozonu. To nije bilo bilo navedeno u referendumskom pitanju prilikom glasovanja za ulazak u EU. Ima puno zemalja koje su odbile ulazak u eurozonu - Švedska, Danska, Poljska, Mađarska... svi su oni jači od nas po svim pokazateljima i nisu srljale jer smatraju da još nisu spremni. Nažalost, naši vladajući srljaju u svemu grlom u jagode i bojim se da će to imati negativne posljedice za hrvatski narod. 

No, imamo i neke ankete koje pokazuju da 61 posto građana želi ulazak u eurozonu. 

- I mi samo želimo da to građani i potvrde. Ukoliko to građani žele, dapače. Međutim, Hrvatska je po svim pokazateljima i po BDP-u pretposljednja u EU. Osim toga, kod svih članica koje su uvele euro se dogodilo da su se povećale cijene proizvoda i usluga, a povećanje mirovina to nije pratilo. Bojim se da ćemo u ovakvim nepripremljenim ulaskom dovesti se do još jednog siromašnog sloja Hrvatske. Pogledajte po zadnjih nekoliko mjeseci koliko je došlo do poskupljenja, a još nismo ušli u EU. 

No puno građana još uvijek štede u eurima, morate priznati da je u našem mentalitetu prisutan taj strah od nekakvih monetarnih šokova. Kako ćete njima objasniti da Hrvatska ne treba euro?

- To je nasljeđe iz Jugoslavije gdje se prije štedjelo u markama. Treba se postaviti pitanje zašto je bankarski sustav dozvolio da su krediti u eurima bili puno povoljniji nego krediti u eurima. No to ne znači ako oni tako štede, to ne znači da žele tu valutu. 

Jedan od argumenata je lakši pristup financiranju. 

- To znači samo zaduživanje. Hrvatska treba poraditi na tome da smanji postojeći dug, a ne dodatno zaduživanje. 

Jeste li vi za proračunsku štednju?

- Ja sam definitivno za to, ali postoji neka caka koja govori da se javni dug u BDP-u svake godine ipak smanjuje i za to se naši hvataju. Problem je što naše gospodarstvo strukturno nije ni približno onim zemljama koje su u eurozoni, što je jedan od glavnih uvjeta za ulazak u eurozonu. Neki od poznatijih ekonomista kažu da nismo spremni za ulazak i to će utjecati prvenstveno na građane. Srlja se za nešto za što nismo spremni. 

Nama za investicije ipak trebaju strani izvori zaduživanja. 

- Nama trebaju investitori, a ne nužno zaduživanje. Investitor koji dolazi iz Njemačke, on će u Hrvatsku uložiti. Odnos kune prema euru je gotovo pa identičan tako da investitori neće puno izgubiti. 

Dosad održavanje umjetnost stabilne kune nije puno pomoglo gospodarstvu. 

- Očigledno nije, neke stvari su u startu bile loše postavljene, ali što je tu je, gospodarstvo se pokušalo prilagoditi. Mi smo ulaskom u EU jedni od rijetkih koji su rekli da nismo spremni, i što se dogodilo - prepolovljena slavonska sela i gradovi i to će pokazati ovaj popis. Mi tek zadnjih godina počinjemo koristiti EU fondove, što u datom momentu nit smo znali, niti smo imali kvalificirane ljude za to. Veliki broj mladih su trajno napustili Hrvatsku, a to tome vladajući ne govore. Bojim se da ćemo ulaskom u eurozonu još dodatno osiromašiti građane i da će još dodatno građana napustiti zemlju. Nije Hrvatska Zagreb niti Rijeka, to je Ilok, Gunja i Dalmatinska Zagora. Ulaskom u EU se još krvna slika Hrvatske pogoršala. 

Sama ideja da stranka pokreće inicijativu za referendum izazivala je određene kritike. Most primjerice govori da su ju trebali pokrenuti građani. 

- Pa netko je to morao napraviti. Nitko dosada nije jasno i glasno rekao da će to pokrenuti. Meni je žao što građani nisu to pokrenuli tako da smo mi bili dužni to pokrenuti kao stranka. Pozvao sam članove Mosta da se priključe i rekli su na početku ljeta da neće biti dovoljno potpisa i da neće biti u 'žiži' javnosti. Rekli su da će u načelu podržati, ali da neće aktivno sudjelovati, to je njihova odluka. Poziv je otvoren i mislim da to možemo zajedno izgurati. 

Vlada je utvrdila prijedlog novog Zakona o referendumu kojim bi se trebala urediti sadašnje stanje, no to se neće odnositi na vaš referendum. Koliko vas možete zakočiti da referendumska problematika dosad nije bila uređena?

- Čekati novi zakon bi bilo razvodnjavanje postojeće inicijative i na kraju pogubno. Prije 10 mjeseci je bilo javno savjetovanje glede ovog zakona, a tek će ovaj tjedan doći novo čitanje u Saboru. Mislim će biti bolje uređeno, ali opet imamo neke druge stvari, poput da sabor može dati protuprijedlog referendumskom pitanju, što je apsurd nad apsurdima. Netko se na terenu 30 dana ubijao da bi prikupio potpise, a s druge strane će netko samo jednom odlukom dizanjem ruke dati svoj protuprijedlog. Referendum bi trebao biti festival demokracije, a meni se čini da Plenković ovime govori da referenduma neće biti. To je sumrak demokracije, neće on odlučivati hoće li biti referenduma, o tome odlučuju birači i eventualno Ustavni sud. Kad Plenković ovakvo nešto izjavi, to možemo smatrati kao jednu polu-diktaturu. 

Ako skupite dovoljan broj potpisa, vas još čeka provjera ustavnosti Ustavnog suda, provjera potpisa koja će biti u skladu s kriterijima kojih u pravilu nema. 

- Mi smo spremni na sve, očekujemo da ćemo sakupiti veći broj potpisa pa da se ne moramo brinuti hoćemo li na kraju imati dovoljno. Vladajući će na svaki mogući način ovo pokušati srušiti, ali nećemo odustati, to je moj cilj. Narod mora dobiti mogućnost izražavanja stavova oko uvođenja eura. 

Jesu li se odazvali iz Domovinskog pokreta?

- Oni nažalost imaju nekih unutarstranačkih problema tako da se nisu nažalost javili, nisu ni jasno rekli podržavaju li taj referendum ili je potrebna neka šira rasprava.

Je li ovo možda način na koji se Suverenisti, koji se sad idu okrupniti, pokušavaju ugurati u prvi plan? Možda oni u vama vide konkurenciju? 

- To morate njih pitati, ali ćemo napraviti presedan na političkoj sceni u Hrvatskoj. Dosad se nikada nije dogodilo da se četiri hrvatske stranke utapaju unutar jedne političke opcije i nastavljaju svoj put unutar Hrvatskih suverenista. 

Bilo je pokušaja okupljanja Pravaša pod jedan kišobran, ali uvijek bezuspješno i to zato što bi postajali privjesak HDZ-u. Vi već sada govorite da ste u različitim situacijama surađivali s HDZ-om. Kako ćete sada uvjeriti birače da se radi o stranci koja je alternativa HDZ-u?

- Zatomili smo svoj ego tj. naši čelnici su ga zatomili. Nećemo stvarati nikakav kult ličnosti, već ćemo se okupiti oko jedne političke ideje. To je pozitivan presedan koji će se pozitivno odraziti i na biračko tijelo koje to cijeni. Što se tiče koalicijama, ja nikad nisam lokalnim organizacijama branio s kime smiju koalirati, izuzev lijevih opcija i SDSS-a. Na lokalnoj razini se govori o svemu s najmanjom idelogijom jer se radi o komunalnim pitanjima. 

Tko će biti na čelu te moderne alternative?

- Ideja. Idemo sačekati subotu pa ćemo sve vidjeti. 

Vi ste jedan od kandidata?

- Jesam, ima nas nekoliko, ali je na prvom mjestu ideja.