Umjesto PDV-a, bolje je smanjiti poreze na rad i na kapital

Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda. Ali i tada je možda mudrije snižavati “štetno” oporezivanje rada i kapitala i tako poticati rast i zapošljavanje, a “prijateljskom” PDV-u ostaviti da kompenzira takvo smanjenje, navodi analitičarka Instituta za javne financije Marina Kesner Škreb u aktualnom osvrtu vezanom uz nova porezna pravila.

“Prijateljski” PDV

Europska komisija najavila je da će svim članicama EU dopustiti jedno izuzeće od PDV-a, odnosno nultu stupu, što je prije svega ustupak novim članicama EU koje su se u trenutku pristupanja morale odreći nulte stope i sve proizvode koji su do tada bili neoporezivi dići na dosad najniže dopuštenih 5 posto. M. K. Škreb podsjeća da Hrvatska svoj porezni sustav u velikoj mjeri zasniva na “prijateljskom” PDV-u koji predstavlja najizdašniji proračunski prihod, oko 63% poreznih prihoda državnog proračuna 2016. Analitičarka M. K. Škreb izlazi sa savjetom da se radije krene na smanjenje poreza na rad i kapital nakon što je premijer Plenković najavio da će smanjiti opću stopu PDV-a, no nije definirao točan datum.

Hrvatska primjenjuje jednu od najviših standardnih stopa PDV-a, te je 2014. od tog poreza ubrala čak 12,5% BDP-a, najviše od država članica EU koje u prosjeku prikupe PDV-a u protuvrijednosti 7,8% BDP-a. 
– PDV s prihodima, koji su 2015. iznosili jedan trilijun eura, igra ključnu ulogu na europskim zajedničkom tržištu. Nažalost, postoji i gubitak prihoda, tj. “jaz PDV-a”, razlika između stvarno prikupljenih i očekivanih prihoda, koji je 2015. iznosio 151 milijardu eura ili 12,7% ukupne porezne obveze PDV-a. Zanimljivo je da Hrvatska bilježi treći najmanji jaz PDV-a u EU s udjelom od 3,9% nakon Španjolske i Švedske – navodi M. K. Škreb.

Gubici 50 mlrd. eura

Povrh toga EU godišnje gubi i oko 50 milijardi eura zbog prekograničnih prijevara i pronevjera. Komisija novim mjerama nastoji reformirati PDV i učiniti ga fleksibilnijim i modernijim, te umanjiti gubitke prihoda. Takav je smjer politike mnogo bolji nego li radi gubitka prihoda od PDV-a predlagati uvođenje novih ili povećavanje postojećih “štetnijih” poreznih oblika. 
– PDV se drži jednim od najmanje štetnih oblika oporezivanja i posebno “prijateljskim” prema
gospodarskom rastu – kaže M. K. Škreb. Standardne stope se kreću od 17% u Luksemburgu do 27% u Mađarskoj, a najveći broj članica koristi standardne stope u rasponu od 20 do 24%. Hrvatska je s Danskom, Švedskom i Mađarskom pri samom vrhu.

Snižene stope PDV-a koriste sve države članice osim Danske. Većina ih ima dvije snižene stope u rasponu od 18% u Mađarskoj do 2,1% u Francuskoj. Zajednička pravila ne odnose se ravnopravno na sve države članice pa je tako dozvoljeno više od 250 sniženih stopa i izuzeća, što nekim državama omogućava više fleksibilnosti u određivanju stopa o odnosu na druge kojima to nije dopušteno. EK predlaganjem novih mjera za određivanje stopa PDV-a daje državama članicama više autonomije uz istovremeno pojednostavljenje sadašnjeg sustava. Novi zakonski prijedlog bit će podnesen Europskom parlamentu i Vijeću na usvajanje.

Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti