'Mora se znati tko stoji iza referenduma'

Inicijativa za takozvani referendum o ćirilici zadnja je za koju se podrška prikupljala na trgovima, tržnicama i pred kafićima, dok je referendum udruge U ime obitelji kojim je u Ustav unesena definicija braka kao životne zajednice muškarca i žene posljednji za koji se ne zna tko ga je financirao, koliko je novca na njega potrošeno i kakav je izvor tih sredstava.

Na tragu odluke o ćirilici

U rujnu se otvara rasprava o izmjenama i dopunama Zakona o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave, a do kraja devetog mjeseca planira se izglasati novi zakon.

– Dosadašnja praksa s referendumima i upozorenja Ustavnog suda govore o potrebi da se pristupi zakonskim izmjenama – kaže Peđa Grbin (SDP), predsjednik saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.

Grbin nam je otkrio što će se sve mijenjati i dopunjavati u zakonskom tekstu, no rješenja koja se uvode još nisu do kraja definirana, već će se izbrusiti kroz javnu raspravu.

Na tragu odluke Ustavnog suda otprije nekoliko dana, kada je zabranjen referendum o ćirilici, u Zakon će se ugraditi obveza da inicijatori referenduma moraju obrazložiti zahtjev za raspisivanje referenduma. To znači da će oni koji su odlučili pozvati građane na neposredno odlučivanje o nekom pitanju morati podastrijeti argumente zbog kojih se upuštaju u takav pothvat te koje ciljeve njime žele postići.

Vrlo važna novina bit će i obveza da financiranje referenduma bude transparentno

– Treba također definirati način prikupljanja potpisa. Oni se trebaju prikupljati na primjerenim mjestima – kaže Grbin i najavljuje da će se potpisi za podršku inicijativi za referendum ubuduće davati u tijelima državne vlasti, a ne na ulici, pred školama i drugim neprikladnim mjestima.

– Ako se potpisi budu prikupljali u tijelima državne uprave, onda više neće biti potrebe za prebrojavanjem glasova, nego će se odmah znati koliko je građana dalo podršku – objašnjava Grbin i dodaje da će se istodobno produljiti rok za prikupljanje potpisa. Sada je on dva tjedna, a ubuduće bi bio u rasponu od 30 do 60 dana, ovisno o dogovoru tijekom rasprave.

U odnosu na tijela za provedbu referenduma stvari bi se pojednostavnile tako da kod državnog referenduma više ne bi svaka općina bez obzira na broj biračkih mjesta morala imati svoje povjerenstvo. Propisao bi se donji prag, vjerojatno deset biračkih mjesta, za koje bi se moralo formirati povjerenstvo.

– Vrlo važna novina bit će i obveza da financiranje referenduma bude transparentno. Još treba odrediti hoće li se ta obveza ugraditi u Zakon o referendumu ili Zakon o financiranju političkih aktivnosti, no morat će se podastrijeti podaci o tome koliko je novca potrošeno dok su se prikupljali potpisi. Podatke o financiranju morat će podastrijeti oni koji će skupljati potpise “za”, kao i oni koji će se zalagati “protiv” referenduma – otkriva SDP-ov šef Odbora za Ustav.

Dodaje da će se javnosti morati predočiti i računi za kampanju koja će uslijediti nakon što se prikupe potpisi pa do samog održavanja referenduma.

Ono najvažnije je u Ustavu

Uredit će se i savjetodavni referendum koji može inicirati Vlada, i to tako da će se vjerojatno proširiti manevarski prostor Vlade.

Najvažnija pitanja ne mogu se riješiti zakonom jer su zabetonirana u Ustavu. Riječ je o narodnoj referendumskoj inicijativi kao takvoj te o pitanjima o kojima se ne može odlučivati na referendumu. Ocjena ustavnosti referendumskog pitanja prije nego što su se prikupili potpisi može se riješiti Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu. Premda Kukuriku koalicija ima dovoljno saborskih ruku da sama izmijeni Zakon o referendumu, Grbin kaže da će pokušati postići što veći konsenzus.