'Privatizacija CO-a jedna je od najuspješnijih hrvatskih privatizacijskih priča'

Predsjednik saborskog Odbora za Ustav, SDP-ov Peđa Grbin poručio je danas da je privatizacija Croatia osiguranja jedna od najuspješnijih hrvatskih privatizacijskih priča. Dodao je i da njegova stranka nema „nikakvih problema s istražnim povjerenstvom“ te pozvao „kolege iz HDZ-a da ga predlože, pa će onda o tome razgovarati“.

- S dokapitalizacijom, došli smo u situaciju da u Zagrebu niče potencijalno veliki regionalni igrač. Umjesto da zbog toga svi budemo sretni, jer će to u Hrvatsku i Zagreb donijeti nove poslove, mi oko toga danas pravimo probleme. Prilikom privatizacije Croatia osiguranja nije zaobiđen Hrvatski sabor. 14. lipnja 2013. donijeta je Strategija upravljanja državnom imovinom, u kojoj je jasno utvrđeno da u tom trenutku traje privatizacija tri trgovačka društva od posebnog državnog interesa. To su bili 3. maj, HPB i Croatia osiguranje. Znamo kako su završile dvije od tri te privatizacijske priče, činjenica je da je Hrvatski sabor to utvrdio i da je usvajajući strategiju utvrdio da će se privatizacija tih trgovačkih društava provesti u po Zakonu o upravljanju državnom imovinom. Dakle, teza da je Hrvatski sabor zaobiđen je potpuno netočna – tvrdi Grbin. Kaže da je Državna revizija proučila čitav predmet, te da će zastupnici o mišljenju državne revizije raspravljati i „ukazati na sve što je u tom mišljenju dobro, kao i na sve ono što je u tom mišljenju pogrešno“. Unatoč tom mišljenju, on je siguran da je zakon provođen u cijelosti.

- Zakon iz 1992. je iskorišten kao temelj za pretvaranje tadašnjih društvenih poduzeća koja su izašla iz socijalističkog društvenog uređenja u društva kapitala. Nakon tog zakona, donijet je čitav zakon drugih zakona – Zakon o privatizaciji pa kasnije Zakon o upravljanju državnom imovinom s izmjenama i konačno Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. Svi ti zakoni regulirali su način na koji će Hrvatska upravljati i raspolagati, dakle prodavati dionice trgovačkih društava u njezinu vlasništvu. 1992. bile su posebne okolnosti, taj se zakon nije odnosio samo na Croatia osiguranje, već i na druga društva, konkretno na društvo za reosiguranje Croatia Lloyd i mi danas imamo zakone koji su čitavo to područje sustavno uredili. Ponovit ću još jednom, Strategija upravljanja državnom imovinom izrijekom navodi privatizaciju Croatia osiguranja, kasnije je prilikom usvajanja Zakona o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom utvrđeno da ta strategija ostaje na snazi i prihvaćene su sve one odredbe koje su bile. Dakle, Sabor je raspravljao o privatizaciji Croatia osiguranja i donio odluku da će se privatizacija provesti sukladno odredbama Zakona o upravljanju državnom imovinom iz 2010. – tumači Peđa Grbin.

Donošenjem tog zakona izrijekom su izvan snage stavljeni Zakoni o privatizaciji i o pretvorbi poduzeća u društvenom vlasništvu te o HFP-u, no nigdje se nije spominjao Zakon o pretvorbi društava kapitala?

- Taj zakon je ispunio svoju svrhu kada je donesen i kad je na temelju njega izvršena pretvorba tadašnjih društvenih poduzeća na području osiguranja i reosiguranja društvenih poduzeća u društva kapitala. Imao je jednu odredbu koja govori kako će se privatizacija, koja dolazi nakon pretvorbe, provesti sukladno posebnom zakonu koji će donijeti Hrvatski sabor na prijedlog Vlade RH. Vlada je, kao što sam rekao, čitavo vrijeme predlagala razne zakone, kao što su Zakon o privatizaciji, Zakon o upravljanju državnom imovinom, Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH, do strategije upravljanja imovinom RH koji su svi uredili, između ostalog, i konkretno privatizaciju Croatia osiguranja. Ništa što je učinjeno vezano uz privatizaciju Croatia osiguranja nije niti u suprotnosti sa zakonom iz 1992., dapače – uvjerava Grbin.

Ponovno naglašava da „imamo jednu od najuspješnijih hrvatskih privatizacijskih priča jer je privatizacija Croatia osiguranja provedena, nakon toga i dokapitalizacija, a novi većinski vlasnik Croatia osiguranja, u kojem je država i dalje suvlasnik sa kontrolnim paketom dionica, je osigurao sredstva potrebna da postane ozbiljan regionalni igrač“.

- Umjesto da govorimo o svemu što ta privatizacijska priča nosi, o tome da vlasnik ima za hrvatske pojmove nevjerojatna sredstva kojima će vjerojatno još jednom dokapitalizirati Croatia osiguranje ili na neki drugi način pomoći da postane ozbiljan regionalni igrač, mi danas izvlačimo nepostojeće priče. Ponovit ću još jednom, Croatia osiguranje je privatizirana, privatizacija je provedena u skladu sa zakonom, danas imamo jednu uspješnu priču – kaže SDP-ovac. Onima koji javno iznose sumnje da je novac iz dokapitalizacije ostao u tvrtki poručuje da se obrate DORH-u ako imaju dokaz da je to doista tako, jer bi povlačenje novca na način kako se to opisuje moglo predstavljati kazneno djelo.

- Ukoliko netko ima saznanja da je kazneno djelo počinjeno, dužan je to prijaviti DORH-u, ali tada mora jasno navesti na temelju čega iznosi takve sumnje, a onda mora stajati iza svoje riječi. Mislim da ovakva naklapanja ne treba dalje komentirati – odgovara Grbin.

A hoće li SDP onda u Saboru odbiti izvješće državne revizije?

- To nisam rekao. O izvješću Državne revizije raspravljat ćemo na odborima, na plenarnoj sjednici, na temelju te rasprave donijet ćemo odluku kako ćemo se postaviti prema izvješću. U njemu ima stvari s kojima se slažemo, ima i onih s kojima se ne slažemo, ali upravo je to svrha postojanja državne revizije, da se neka pitanja koja su dvojbena iznesu pred javnost, pred političku scenu i da o njima otvoreno raspravljamo, ovako kako danas činimo, a ne iza leđa javnosti – zaključio je SDP-ov Peđa Grbin.