Kineska vlast u Tibetu uzrok je smrti stotina tisuća Tibetanaca, izjavio je u utorak Dalaj-lama u indijskom gradu Dharamsali u govoru kojim je obilježio 50. godišnjicu ustanka u Tibetu.
Pred tisućama okupljenih on je rekao da je nakon okupacije Tibeta uslijedila takva vladavina, uključujući kulturnu revoluciju, koja je opustošila to područje u Himalajima.
- To je Tibetance bacilo u takve duboke patnje i teškoće da su doslovno iskusili pakao na zemlji - dodao je on, napominjući da matičnoj kulturi prijeti nestanak.
Unatoč teškim optužbama na račun kineskih vlasti on je ponovio da poziva na mirnu promjenu stanja i da podupire "srednji put" koji poziva na znatnu autonomiju pod kineskom vlasti.
Pojačanim nadzorom granica i "velikim zidom" protiv svakog separatizma, kineske vlasti žele spriječiti izbijanje nemira u utorak, na 50. godišnjicu ustanka protiv okupacije Tibeta, a radikalne tibetske skupine u egzilu planiraju održati masovne prosvjede u Indiji.
Foto: AFP
Obljetnica dvotjednog ustanka podignutog 10. ožujka 1959., a okončanog bijegom duhovnog vođe Dalaj-lame u egzil u Indiju, poklapa se s godišnjicom lanjske pobune protiv kineskih vlasti u kojoj je 1200 Tibetanaca nestalo, kako tvrde skupine za neovisni Tibet.
- Moramo sagraditi veliki zid u svojoj borbi protiv separatizma i očuvati jedinstvo majke-domovine - rekao je u ponedjeljak u Pekingu kineski predsjednik Hu Jiantao uoči godišnjice, prenosi Reuters.
Hu je tom prigodom primio i pozdravio upravo tibetanske izaslanike na godišnjoj sjednici svekineskoga narodnog kongresa.
Fun Hongyju, dužnosnik kineskog ministarstva za javnu sigurnost granica objavio je da su vlasti, "da bi jamčile sigurnost Tibeta, rasporedile vojnike zadužene za nadzor međunarodnih granica Tibeta".
Područje Himalaje, u kojem je kineski Tibet, graniči s Indijom, Nepalom, Butanom i Mijanmarom.
U indijskome gradu Dharamsali radikalne skupine Studenti za slobodni Tibet, kao i Kongres tibetske mladeži, najavile su "spektakularne" prosvjede u gradovima Indije, među ostalima i u prijestolnici New Delhiju, prenosi agencija AFP.
Te skupine zagovaraju neovisnost Tibeta i ne pristaju na običnu samoupravu kakvu zagovara Dalaj-lama. Više od 100.000 Tibetanaca živi u egzilu u Indiji, a većina njih nije nikada kročila na Tibet.
Osim komemoracije pobune iz 1959., ovaj tjedan navršava se godina dana od izbijanja nemira u glavnome gradu Tibeta, u Lhasi, koje su pokrenuli budistički monasi, a prosvjedi su zahvatili i druge kineske pokrajine u kojima žive Tibetanci.
Foto: AFP
U napadima započetima 14. ožujka na trgovine i radnje što ih u Lashi drže pripadnici naroda Han (Kinezi) te muslimanski Hui, poginulo je 19 osoba. Slijedila je kineska represija s 200 ubijenih Tibetanaca, tvrde skupine u izbjeglištvu.
Kineske vlasti tvrde, međutim, da su primijenile minimalnu silu i da su privele 953 osobe od kojih je 76 osuđeno. Međunarodna kampanja za Tibet, sa sjedištem u Washingtonu, navodi da je u tim nemirima nestalo više od 1200 osoba.
Agencija AFP donosi u povodu obljetnice intervju s 83-godišnjim Ratuom Ngawangom, koji je bio tjelohranitelj Dalaj-lame i u svojoj je knjizi opisao prve godine otpora kineskoj vlasti na Tibetu, Dalaj-lamin bijeg 17. ožujka te dolazak u Indiju i polustoljetni egzil.
Dalaj-lama nastanio se u Indiji zahvaljujući političkom azilu što mu ga je dodijelio prvi premijer neovisne Indije Jawaharlal Nehru.
Kina optužuje Dalaj-lamu za poticanje prošlogodišnjih nemira, no 73-godišnji duhovni vođa protivnik je nasilja i zagovara samoupravu pod kineskom vlašću, zbog čega ga osuđuju radikalne tibetanske skupine u egzilu.
Njemački dnevnik Frankufurter Rundschau citirao je prošlog tjedna Dalaj-laminu izjavu kako je stanje na Tibetu krajnje napeto i da bi u svakome trenutku moglo doći do eksplozije nasilja, prenosi agencija DPA.
AFP donosi i reportažu o planinama sjeverozapadne Kine gdje se nalazi Taksar, rodno selo Dalaj-lame, za koje ne postoje putokazi. Kineske vlasti priječe pristup rodnoj kući Dalaj-lame, čije su fotografije zabranjene na Tibetu, a sve u nastojanju da spriječe svaki trag nekadašnjeg obožavanja budističkog vođe.
(Hina)