Vanjskopolitički kalendar Hrvatske nikada nije bio ovako ispunjen – sastanci u Berlinu, Bruxellesu, Varšavi, sastanak inicijative 16+1 s Kinezima u Dubrovniku i europski summit u Sibiuu, dolazak Angele Merkel u Zagreb samo su neki od događaja u posljednjih mjesec dana. O tim temama, o pozicioniranju Hrvatske u odnosu na Bruxelles i ključnim svjetskim državama, o europskim izborima, o mirovinskoj reformi i aferama u Hrvatskoj te o osobnim političkim planovima razgovarali smo s predsjednikom Vlade i HDZ-a Andrejem Plenkovićem.
Je li licemjerno što su, primjerice, iz Njemačke dolazila upozorenja i kritike da se ne treba olako ulaziti u gospodarske odnose s Kinom, upozorenja o prezaduženosti, o kineskom utjecaju, kad su upravo u tu državu Kinezi od 2000. do 2018. uložili 22 milijarde eura?
Svi surađuju, rade i gledaju kako ostvariti svoju korist. Hrvatska je apsolutno razumjela kontekst odnosa EU – Kina. U načelima i područjima u kojima radimo napredak nastojimo postići jednak teren u smislu subvencija, trgovinskih barijera, i svega ostalog što se odnosi na globalnu multilateralnu trgovinu. Istodobno, inicijativa 1 + 16, odnosno 1+17 nakon Dubrovnika, inteligentan je format koji je Kina napravila kako bi pojačala svoju politiku “Jedan pojas jedan put” prema ovom dijelu Europe, i to sam tumačio kolegama na Europskom vijeću. Ja sam kao premijer koji je u samo dvije i pol godine mandata imao šest bilateralnih sastanaka s premijerom Li Keqiangom. To je više nego s premijerima susjednih zemalja. Da nema tog formata, hrvatskom premijerima u ovakvim globalnim odnosima i s našom veličinom trebalo bi 40 godina za toliko susreta. Ako su napravili takav format u kojem oni fokusirano pristupe svakoj od zemalja u multilateralnom i bilateralnom smislu, onda je na nama kao odgovornim političarima zadaća da tu šansu koristimo. Njegov boravak od čak tri i pol dana u Zagrebu i Dubrovniku važna je poruka otvaranja Kine prema Hrvatskoj, što je ova Vlada, za razliku od brojnih prije nas, znala prepoznati i konkretizirati. Sam premijer Li rekao je u Zagrebu da je sada pred Hrvatskom i Kinom dijamantno razdoblje suradnje.
A prvi veliki projekt suradnje Kine i Hrvatske je Pelješki most.
Pelješki most za nas je najvažniji projekt ove financijske perspektive EU. Riječ je o spajanju državnog teritorija, strateškom postignuću koje ostaje zauvijek. Pa ne može se biti veći suverenist od toga! Pelješki most otvorio je i novu dimenziju odnosa s Kinom.
>> Cijelu priču pročitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista od subote ili u našem e-izdanju
U novom broju donosimo i sljedeće teme:
>> Kuščević: Do ljeta ide novi Zakon o sukobu interesa
>> Pelješki most: Zadnji pilot zabijen 12 dana prije roka
>> Domagoj Knežević: Tuđmana je nadzirao Udbin agent kodnog imena Luj
>> Prosječni životni vijek čovjeka uskoro će biti sto godina
Kako ces doci do Peljeskog mosta,i on ce visit u zraku godinama dok dode cesta do njega.