Penalizacija mirovina ne smije biti veća od 9 posto

Koji je osnovni problem mirovinskog sustava?

Male mirovine. U posljednjih 27 godina plaće su niske, zbog čega kasnije pate mirovine. Odlučno odbijamo tvrdnje Vlade da je mirovinski sustav neodrživ jer se radi o pravima građana koja se stvaraju desetljećima i koja moramo štititi zahvaćanjem u ostale prihode proračuna. S izuzetkom Njemačke, to čine sve ostale europske zemlje. Također, imamo velik broj mirovina po posebnim propisima koje nisu pokrivene odgovarajućim uplatama doprinosa, što je nepravedno prema ljudima koji su cijeli radni vijek uplaćivali novac u mirovinski fond.

Kako ga poboljšati, koji je prijedlog HSU-a?

Trebamo drukčije urediti obiteljske mirovine radi većeg vrednovanja zajednički uplaćenih doprinosa tako da nakon smrti jednog partnera drugi ima pravo koristiti svoju mirovinu i dio mirovine preminulog partnera. U službi borbe protiv siromaštva treba smanjiti penalizaciju prijevremenog umirovljenja na maksimalno 9% ili da sadašnja penalizacija nije doživotna, to jest da prestaje u 70. godini. Smatramo da novi umirovljenici rođeni nakon 1962. godine i kasnije moraju na godine uplate doprinosa u prvi stup dobiti dodatak na mirovinu od 27%. Zbog toga smo podnijeli zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o dodatku na mirovinu s kolegom Grbinom. Spremni smo ponuditi još desetke mjera manjeg obuhvata koje bi unaprijedile mirovinska prava građana.

Hoće li zbog najavljene mirovinske reforme doći do vala odlazaka do kraja godine da bi se uhvatila stara pravila?

Mirovinsku reformu još nitko nije vidio na papiru, nego samo u medijskim najavama. Ako je točno ono što su objavili mediji, to će izazvati stampedo odlaska u prijevremenu mirovinu zbog rigidne penalizacije bez poštovanja duljine uplate doprinosa. Zbog toga ne treba kriviti građane, nego Vladu jer je pravo svakog pojedinca da odredi kada će u mirovinu po najpovoljnijim uvjetima.