Penić prvi pod istragom za kriminal u pretvorbi nakon ukidanja zastare

Nekadašnji ministar unutarnjih poslova i šef Hrvatskog fonda za privatizaciju Ivan Penić osoba je za koju je iz policije u Državno odvjetništvo RH stiglo posebno izvješće zbog njegove uloge u privatizaciji Geofizike! Riječ je o prvom slučaju na koji se primjenjuje ukidanje zastare za kriminal u pretvorbi i privatizaciji, nakon što je Ustav u lipnju 2010. promijenjen. Hoće li Ivan Penić i još jedan od šefova Fonda za privatizaciju iz devedesetih godina uskoro biti optuženi, odlučuje Državno odvjetništvo, ali iz podataka kojima raspolažemo, uskoro bi se to zaista moglo dogoditi.

Poznat po gafovima

Penić je u HDZ-u bio političar koji je, ocijenili su mnogi promatrači, provodio zadatke koje je dobivao u stranci, a u javnosti je ostao upamćen po brojnim gafovima. Na čelo Fonda za privatizaciju došao je 1. travnja 1993. godine i ostao do 7. lipnja 1995. kad ga je naslijedio Milan Kovač, a Penić postaje ministar privatizacije i upravljanja državnom imovinom.

Od kolikog je povjerenja bio u očima predsjednika Franje Tuđmana, govori i to što je Penić postao ministar unutarnjih poslova kad je Ivan Jarnjak pao na testu gušenja zagrebačkih prosvjeda za Radio 101. Prosvjedi zbog opasnosti za Stojedinicu odigrali su se 21. studenoga 1996. godine, a Penić je na Jarnjakovo mjesto sjeo samo tri tjedna poslije. Ministar policije ostao je sve do smjene vlasti nakon trećesiječanjskih izbora, do 27. siječnja 2000.

Prvi dani nakon što je Ivica Račan preuzeo Banske dvore ostat će upamćeni i po otkrivanju dosjea o prisluškivanju brojnih osoba iz javnog života Hrvatske, među njima i mnogih oporbenih političara i novinara, pa je Penić još mjesecima odgovarao na pitanja o tome zašto i po čijem nalogu su novinari prisluškivani. Očito je da se Penić iskazao kao predsjednik Fonda za privatizaciju kad je nakon toga dobio mjesto ministra, prvo za privatizaciju, a onda i unutarnjih poslova, kad je valjalo suzbijati prosvjede, u čemu se Jarnjak baš nije iskazao, ili prisluškivati političare i novinare. Upravo je ovih dana prošla 14. obljetnica velikih sindikalnih prosvjeda 20. veljače 1998. godine kad je do zuba naoružana policija suzbila sindikalne prosvjednike i nije im dopustila prilaz Trgu bana Jelačića u dotad neviđenoj akciji specijalaca. Na otprilike 100.000 prosvjednika bilo je gotovo 20.000 policajaca, a zakon nije zabranjivao prosvjede na Trgu, kako je poslije zabranjeno prosvjedovati na Markovu trgu.

Vezan nizom afera

Uz njegovo ime vezuje se više privatizacijskih afera, od hotela Solitudo preko tvrtke VIO sve do Geofizike, zbog koje su u Hrvatskoj izbili prvi veliki prosvjedi zbog privatizacije, kad su radnici s transparentima dežurali ispred zgrade te dobrostojeće tvrtke na Savskoj cesti u Zagrebu. Privatizaciju Geofizike pročešljala je 2003. godine Državna revizija na čelu sa Šimom Krasić i taj nalaz u obliku izvješća uputila Državnom odvjetništvu, to je jedna od gotovo 200 kaznenih prijava koje je revizija podnijela. Što je točno utvrđeno policijskom kriminalističkom obradom koja je upravo dovršena, još se ne zna, no bit sumnji koje terete Penića svodi se na prodaju te tvrtke daleko ispod prave tržišne cijene novim vlasnicima. Prema nalazu revizije, u siječnju 1994. godine Fond za privatizaciju objavio je prodaju dionica Geofizike, s najnižom cijenom u po knjigovodstvenoj vrijednosti od samo 845.000 DEM, a – iako to zakon nalaže – stvarna vrijednost tvrtke nije procijenjena! Geofizika – 100 posto dionica – prodana je za 2,020.000 DEM trojici ponuđača, to su bili Mijo Meter, Nikola Štefanc i Mate Buljan. Koliko je zasad poznato, protiv kupaca i suvlasnika Geofizike zasad nema kaznenog postupka.

Atraktivne nekretnine

Radnici Geofizike uzbunili su se jer nisu niti dobili priliku kupiti dionice svoje tvrtke, a na vidjelo izbilo je i to da je tvrtka daleko podcijenjena. Prema sudskoj nagodbi iz 1997. procjena je narasla na 9,2 milijuna DEM, a prema nekim procjenama Geofizika je možda vrijedila i 40 milijuna DEM, imala je zgradu u središtu Zagreba i brojne druge nekretnine. Radnici su tada dobili mogućnost kupnje dionica, a kupci nisu morali ništa doplaćivati jer im se izračunala izgubljena dobit za tri godine koliko nisu raspolagali tvrtkom pa im je na dva milijuna priznato još 4,3 milijuna DEM na ime kamate i izgubljene dobiti... U medijima se špekuliralo o povezanosti, odnosno bliskom prijateljstvu suvlasnika Geofizike Mije Metera i Ante Žužula, vlasnika Školske knjige, a Žužul je bio i predsjednik Nadzornog odbora Geofizike. Geofizika neko vrijeme nije poslovala dobro, onda je kupljena oprema za geofizička istraživanja na kredit uz hipoteku na dio nekretnina i krenuo je posao u inozemstvu, ponajviše u Libiji. Prije godinu dana libijska pobuna dovela je sve u pitanje, radnici su morali otići, ali postoje izgledi da se oprema spasi i posao obnovi.