OTVORENO

Peović kritizirala nabavku aviona, Pavić joj odbrusio: Prestanite obmanjivati javnost

Foto: HRT
Peović kritizirala nabavku aviona, Pavić joj odbrusio: Prestanite obmanjivati javnost
01.12.2021.
u 23:21
- Vi zagovarate zapravo da izađemo iz NATO-a, a onda će pasti kreditni rejting, doći će do pada sigurnost i svega. To je vaša politika - poručio joj je Pavić
Pogledaj originalni članak

O proračunu za 2022. godinu razgovarali su u večerašnjoj emisiji Otvoreno Marko Pavić (HDZ), Katarina Peović (Radnička fronta), Dario Hrebak (HSLS), Mirela Ahmetović (SDP).

Pavić je istaknuo da je proračun rađen na projekcijama da ćemo imati 9% rasta BDP-a.

- Proračun za zdravstvo je za 700 milijuna kuna veći u odnosu na 2020. kada je isto bio COVID. Sve su to rezultati rada Vlade, rekao je Pavić iz redova HDZ-a. Vjeruje da će u sljedećoj godini biti dobar rast, da će biti sredstva za razvoj i za borbu s COVID-om te da ćemo ući u Eurozonu i osigurati daljnje integracije. Kada se gleda proračun za zdravstvo, kaže da se očekuje racionalizacija.

- Ako bude potrebe za većim izdavanjima za zdravstvo, to će se osigurati, dodao je.

Mirela Ahmetović je kazala da o tome kakav je proračun za 2022. najbolje govori činjenica da u studiju nije bilo ministra Marića.

- Žao mi je da nema ministra Marića da obrani ovakvu ludost od proračuna, dodaje. 

Povlačenje sredstava iz europskih fondova

Ahmetović je napomenula da je Hrvatska iz Fonda za solidarnost dobila 5 milijardi kuna, a uspjela je povući samo 43 milijuna.

- Imamo još šest mjeseci da povučemo 99% sredstava - kazala je, na što joj Pavić odgovorio da ne razumije europske fondove.

- Trošak se knjiži u onoj godini kada nastane, a novac stigne u godini kad Bruxelles nama vrati sredstva. Čitajte malo bolje proračun - rekao je Pavić.

Ahmetović je odgovorila da se znanje Pavića o europskim fondovima može iščitati iz toga da više nije ministar u tom resoru. 

- Ne pokušavajte glumiti i obmanjivati javnost, nego govorite o brojkama. Ministar Marić zato i nije ovdje, kazala je.

Dario Hrebak iz HSLS-a kaže da je Hrvatska "mali brodić u velikom oceanu koji živi nemirno".

- Nismo nikakav otok, živimo u turbulentnom vremenu. Proračun je za mene umjereno realan. Ministar Marić je pokazao da zna s financijama, da nam je stabilizirao brojke. Vanjske financijske agencije nas gledaju nas kao ozbiljnu zemlju s uređenim financijama. Dobro je da je dostupnost europskog novca ovdje, mislim da smo dobri u povlačenju. Mogli bi biti i bolji. Kako dolazimo do kraja 2023., mislim da ćemo biti otprilike na nuli. Mislim da ćemo povući sve što smo ugovorili. Nama će se povijesno dogoditi da ćemo imati 186 milijardi kuna europskog novca na raspolaganju. Slažem se s kolegicom Ahmetović da trebamo upregnuti sve da taj novac iskoristimo - rekao je Hrebak.

Ulaganje u obranu

Katarina Peović iz Radničke fronte kaže da se neprestano slušaju brojke o rastu BDP-a, rastu izvoza, investicija i plaća.

- To je teška statistička manipulacija. Kada govorimo rastu BDP-a nikada ne govorite da u zadnjih 9 godina naš BDP raste najsporije po glavi stanovnika u odnosu na ostale u Europi. Kada govorimo o izvozu, ne govorite o strukturi izvoza, a tu se radi većinom o turizmu. Ne govorimo o izvozu industrije, zatvaramo Brodarski institut i one institucije koje bi nam mogle pomoći da imamo visokosofisticirani izvozni proizvod. 

Dodaje da smo treća najsiromašnija zemlja u Europi.

- To vam je kao status Kosova, kada smo slali pomoć u nerazvijene zemlje. Statističke manipulacije na koje treba odgovarati, a proračun je proračun totalne iluzije, ispada da smo koronu pobijedili. Mi umjesto da ulažemo u zdravstvo, mi ulažemo u obranu. Dvije i nešto milijarde kuna ćemo svake godine izdvajati za avione. Kupili smo ih jer nam je to navodno ulaznica za Schengen. 

Uvođenje eura

Govoreći o uvođenju eura, istaknula je da to ne bi trebalo napraviti:

- Ako dođemo u poziciju da zemlju vodi neka progresivna Vlada, ona će izgubiti i zadnju polugu te autonomne i monetarne politike.

- Ako govorimo o avionima, prestanite obmanjivati javnost, govoriti koliko se moglo napraviti vrtića i škola. Odgovor je nula. Mi smo članica NATO-a i moramo 2% BDP-a ulagati u obranu. Vi zagovarate zapravo da izađemo iz NATO-a, a onda će pasti kreditni rejting, doći će do pada sigurnost i svega. To je vaša politika - uzvratio joj je Pavić.

Nije obveza Hrvatske da dosegne 2%, ističe Peović, dodajući da se radi o preporuci

- Mislim da nećemo nešto posebno izgubiti što se tiče prelaska na euro. Hrvatska može imati samo koristi, pogotovo izvoznici. Na mikrorazini od nekoliko godina će sigurno biti turbulencija, s druge strane kada se to stabilizira, ja ne vidim da u primjerice Sloveniji postoje neki problemi zbog uvođenja eura, ističe Hrebak. 

 

RASPRAVA U SABORU

VIDEO Grmoja: Neizbježan je vaš odlazak; Plenković: Neopisivo je bilo zadovoljstvo izbaciti Most iz Vlade

Prihodi od poreza trebali bi dosegnuti 87,9 milijardi kuna i biti gotovo sedam posto viši nego u ovoj godini, a od doprinosa se očekuje oko 26 milijardi kuna ili pet posto više. Ukupni rashodi financirani iz svih izvora financiranja planirani su u iznosu od 173,8 milijardi kuna, što je povećanje od 500 milijuna kuna u donosu na rebalansirani proračun za ovu godinu.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

DU
Deleted user
23:51 01.12.2021.

Peović mi je nejasna. Za što se ona ustvari zalaže i za koga se bori? Sitno politikanstvo bez cilja i svježih ideja. Čini se da većina oporbe tako funkcionira. Važno je biti protiv pa čak ako je nešto i dobro. Zauzvrat što se nudi? Ništa. Dobili smo i novog gradonačelnika i opet ništa. Političari se mijenjaju a politika uvijek ista. Pobrini se za sebe, djecu i unuke.

KA
kajbiti
06:14 02.12.2021.

Sva sreca da je nebitna.

RE
RedTree
02:04 02.12.2021.

Jedno jednostavno pitanje po kojem se parametru u nas broje odrasli cijepljeni? Je li po popisu stanovništva iz 2011. godine? Ako je, otad nas je cca 500 tisuća ljudi manje, što mijenja broj cijepljenih. I zašto se ne objavljuje novi popis stanovništva i nitko od medija to ne pita. I koji je smisao cijepljenja mladih ljudi i djece koji su zdravi. I pomoći privatnom sektoru da nas digne. I zašto ne slijedimo put Švedske i dvije druge zemlje u Europi koje imaju najmanje problema s koronom, mislim da nemaju te potvrde obvezne.