Sudac Ustavnog suda akademik Davor Krapac započeo je predavanje o europskom uhidbenom nalogu (EUN) u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti pred akademicima, profesorima prava, sucima Vrhovnog i Ustavnog suda... refrenom iz pjesme “Volio BiH” Dubioza kolektiva, poznatog apsurdistanskog benda: “Op, op, opa, dolazi Europa, Sa’će da nas biju sile svjetske milicije.”
Strani pravni entitet
Slijedi stih “volio bih posijati dulum marihuane”, a prethodi mu seksistički o Putinu i Obami, ali naš vodeći kaznenoprocesni autoritet, kako ga je najavio i predsjednik HAZU Zvonko Kusić, te je stihove ipak preskočio, izabravši za kraj: “Volio bi’ da naš narod ima bolju karmu, McDonald’s da poslužuje ćevape i sarmu, Volio bi’ da sa vlasti sjašu kriminalci, džaba kad će uzjahati briselski seljaci.”
Akademik je govorio o dubiozama europskog kaznenog prava, koje je u nezadrživom razvoju, a EUN je njegova zvijezda u usponu. Iako se nacionalna kaznena zakonodavstva još razlikuju, europsko kazneno pravo ima svoj sadržaj i predaje se na svim boljim pravnim fakultetima. I prvi put u povijesti strani pravni entitet, EU, može nam nametati dužnost da vlastitim domaćim kaznenim pravom rješavamo neka pitanja zaštite pravnih dobara koja nam se možda čak i ne sviđaju, ali su za EU važna i za nas obvezatna, rekao je Krapac.
Kazneno pravo će se europeizirati kroz tri modela: usklađivanjem prava država članica, unapređenjem policijske i pravosudne suradnje (EUN!) i kroz asimilaciju europskih načela davanjem primata europskom pravu putem eurokomformnog tumačenja nacionalnog prava. Krapac je na upit o odlukama sudova u slučajevima Perković i Mustač samo potvrdio da su eurokomformne, a gramatičko tumačenje sporne odredbe iz Zakona o pravosudnoj suradnji (ZPSKS) smatra ispravnim. Na pitanje o zastari prozvao je prof. dr. Petra Novoselca kao kompetentnijeg: “Prof. Novoselec bi htio nešto reći, zar ne?” iako on nije pokazivao želju pa mu je i uzvratio: “Pa, zasad ne!” Iako se zna da je za Novoselca zastara prepreka predaji putem EUN-a te da je Vrhovni sud pogriješio u slučaju Perković.
Tumačeći Okvirnu odluku o EUN-u i tri presude Europskog suda iz 2013., Krapac je najveći dio predavanja posvetio isticanju značenja uzajamnog povjerenja država članica EU u njihove kaznenopravne sustave. Ta visoka razina povjerenja i uzajamno priznanje odluka kamen je temeljac EUN-a. Stoga je prof. dr. Davor Derenčinović, koji također smatra da je zastara prepreka predaji, “bocnuo” Krapca pitanjem može li se govoriti o tako velikom povjerenju kad je prema dostupnim podacima izvršeno tek 22 posto EUN-a. Pozvao se i na podatke iz Semafora pravosuđa EU pitajući postoji li tako veliko povjerenje država na vrhu liste u pravni sustav država s dna liste.
Ideja povjerenja u neskladu je s praksom, zaključio je, s čim se Krapac složio, te dodao da je načelo uzajamnog povjerenja ideal koji treba optimalno provoditi. Ustvrdivši kako sud može donijeti osuđujuću presudu samo kad je potpuno uvjeren u krivnju optuženika, uzvratio je protupitanjem je li to uvjerenje 100 ili 95-postotno te zaključio:– Tako i Hrvatska ima povjerenje u njemačko pravosuđe i zato predaje Perkovića i Mustača. Koliko je to povjerenje, ne možemo reći, ali imamo ga!
Krapac se složio s Derenčinovićevim primjedbama o ključnoj odredbi ZPSKS-a, pa je spomenuvši glasine da bi Sabor mogao donijeti vjerodostojno tumačenje te odredbe dodao: – Vi znate da iznad zakonodavaca postoji nebo i što ono kaže, to je tako, a na nebu stoluju suci Ustavnog suda pa ćemo vidjeti što će o tomu reći. To je isprovociralo Anu Garačić, predsjednicu Kaznenog odjela Vrhovnog suda, da istupi s pitanjima što je to vjerodostojno tumačenje i tko tumači zakon.
Bolje da se izmijeni zakon
– Zakon tumače sudovi! Ma koliko se to nekome ne sviđa. Ako ta odredba nije napisana razumljivo onima koji tumače i primjenjuju zakon, ne bi li bilo bolje ići na izmjenu zakona. Prema vjerodostojnom tumačenju imam veliku, veliku zadršku. Jako me zanima što će pisati bude li doneseno. Po mišljenju nas praktičara, bilo bi bolje, ako zakonodavac nije zadovoljan onim što piše u zakonu, da ga izmijeni. Kod nas je normativni optimizam beskonačan, zašto onda ići na vjerodostojno tumačenje!? – rekla je Garačić i dobila pljesak okupljenih u knjižnici HAZU.
Kada kreće mustač put Münchena? Hvala.