Kome raniji parlamentarni izbori više idu na ruku, vladajućima ili oporbi?
U ovom trenutku, raniji parlamentarni izbori mogli bi ići na ruku vladajućima, ponajprije zbog porasta potpore birača zbog uspješnog upravljanja krizom uzrokovanom aktualnom epidemijom, te relativne pasivnosti oporbe. Međutim, ta prednost bila bi kompromitirana ako bi se s izborima ishitrilo, odnosno ako bi se proveli prije nego se steknu uvjeti za barem ograničenu predizbornu kampanju, što uključuje prestanak mjera koje onemogućavaju javno okupljanje i slobodno kretanje. Naime, potrebno je omogućiti svim političkim opcijama uvjete u kojima će moći predstaviti svoje programe i kandidate te osigurati uvjete za regularnu provedbu izbora, tj. nesmetan i siguran izlazak građana na izbore.
S druge strane, pomicanjem izbora prema jeseni ta se prednost također može istopiti, s obzirom na socioekonomske posljedice ove krize, koje će tada biti znatno vidljivije, a posljedično nezadovoljstvo građana veće. S obzirom na proces popuštanja epidemioloških mjera, ali i na mogućnost povratka epidemije sjeseni, sredina ljeta čini se kao optimalan termin, ne samo s aspekta korištenja trenutačne prednosti za vladajuće, nego i za održavanje izbora uopće. Međutim, ishod izbora ipak će odlučiti već ustaljena struktura biračkog tijela i pozicije glavnih takmaca, koje ova situacija neće bitno promijeniti. Problem koji se već nazire bit će ograničene mogućnosti formiranja funkcionalne koalicijske vlasti.
HNS koji nema nikakav rejting u javnosti, ali se uvijek nađe u vlasti, najavio je samostalan izlazak na ove izbore. Može li HNS na taj način uopće prijeći izborni prag?
Usprkos općem niskom rejtingu, HNS računa na sredine u kojima tradicionalno ima relativno visoku potporu. Stoga bi, ovisno o konstelaciji suparnika u tim sredinama, mogao ostvariti dva-tri zastupnička mjesta. Uz to, još uvijek je otvoreno pitanje koaliranja liberalnih stranaka, gdje bi HNS mogao ojačati svoje šanse, ako do toga dođe.
Kakvu sudbinu na izborima predviđate Miroslavu Škori i njegovom Projektu Domovina?
Izvjesno je da će Škoro okupiti većinu desnih političkih opcija, koje – budući da su male i fragmentirane – jedino udružene imaju neku šansu. Oslanjaju se na potporu desnog biračkog tijela, posebice na dio HDZ-ovih birača nezadovoljnih aktualnom politikom stranke, koja se pozicionira u desni centar. Za očekivati je da će Škoro s određenim brojem zastupnika ući u Sabor. Međutim, pitanje je hoće li to biti broj dostatan da bi se nametnuli kao relevantan politički činitelj i/ili mogući koalicijski partner. Naime, ako bi s nekim koalirali, to bi bilo moguće samo na desnom krilu, a tamo je HDZ. S malim brojem zastupnika njihov koalicijski potencijal bio bi razmjerno slab. Veći broj učinio bi ih mogućim partnerom, premda više potrebnim nego poželjnim. Međutim, s obzirom da su se formirali upravo u opreci spram HDZ-a, koaliranjem s njima doveli bi u pitanje svoju političku vjerodostojnost.
ww︅︆w.lo︅︆ve︅︆xx.c︅︆lub