Pet desetljeća na zidu čuvao sjekiru staru 5500 godina

Gotovo 50 godina Đuro Vuković (77) iz Vrhovine kod Slavonskog Broda čuvao je bakrenu križnu sjekiru, ne znajući njezinu starost i muzejsku vrijednost. Sjekiru je iskopao sedamdesetih godina prošlog stoljeća kopajući rupe za betonske stupove zbog sadnje velikih vinograda tadašnjeg agrokombinata Jasinje u svom selu Vrhovini. Pronađeni predmet odnio je kući, očistio ga od zemlje i stavio na zid. Nije ni slutio da je star čak 5500 godina!

Muzejski kutak u domu

– Dok sam bio mlađi, često sam s jednim kolegom vozio stupove za sadnju vinograda. Jednom prilikom na plantaži sam u zemlji pronašao nekakvu sjekiricu koja mi se svidjela i odlučio sam je sačuvati. Čisteći je, osjetio sam da je od bakra, ali nisam imao pojma koliko vrijedi i koliko je stara. Okačio sam je uz krušnu peć kao eksponat – kaže dida Đuro.

Sjekirica je visjela na zidu Đurine kuće sve dok je nedavno nije spazio njegov nećak Stjepan, inače zavarivač u Đuri Đakoviću, koji se amaterski, iz hobija, bavi proučavanjem povijesti. Stjepan je još kao dječak pronašao zanimljive kućice pužića različitih oblika i veličina, za koje se poslije ispostavilo da potječu iz nekadašnjeg Panonskog mora. Od pronađenih fosila puževih kućica (Paludosus viviparis) nastala je vrijedna zbirka od nekoliko stotina primjeraka koju i danas ljubomorno čuva. Kada je Stjepan ugledao stričevu sjekiricu, odmah je pomislio da je vrijedna i posebna.

– Znao sam da to nije neka obična sjekira. Rekao sam – to nisu čista posla, takav oblik možete vidjeti samo u filmovima i muzejima. Pretpostavio sam da je stara, ali nisam ni slutio koliko. Svi kojima smo pokazali sjekiru iznenadili su se i oduševili. Pronalazak sam odmah povezao s našim selom, drago mi je da će Vrhovina barem po nečemu biti poznata – rekao je Stjepan Vuković, koji je pužiće i sjekiru uvezao u mali, fino uređeni muzejski kutak svog doma.

Sjekira je na kraju dospjela u ruke arheologa Muzeja brodskog Posavlja, koji su procijenili da potječe iz razdoblja bakrenog doba ili eneolitika, odnosno iz četvrtog tisućljeća prije Krista. Ima dvije križno i nasuprotno postavljene oštrice ili sječiva u čijem se središnjem dijelu nalazi okrugla rupa za nasađivanje na drvenu dršku. Kako je zapisala kustosica muzeja, arheologinja Lidija Miklik-Lozuk, sjekira je izrađena od bakra tehnikom lijevanja.– Sjekira je primarno imala funkciju oruđa iako se u nekim situacijama ne može sasvim isključiti ni mogućnost njezina korištenja u funkciji oružja. U stručnoj arheološkoj literaturi navodi se da je mogla biti korištena kao oruđe za iskop rude u rudnicima, iako je jednako tako mogla biti korištena i pri drugim aktivnostima i poslovima ljudi koji su u bakreno doba nastanjivali područje današnjeg brodskog Posavlja – navodi se u stručnom nalazu arheologinje.

Samo još jedna slična

U neolitičkoj zbirci brodskog muzeja za sada se nalazi samo jedan primjerak slične bakrene križne sjekire, slučajno pronađene na području susjednog sela Šušnjevci.

O ovom vrijednom nalazu koji će svakako obogatiti spoznaje o životu na diljskim obroncima kroz prošlost muzealce je izvijestio pisac i publicist Ilija Maoduš, predsjednik Udruge povjesničara i baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema. Prema njegovim riječima, Vrhovina je mjesto čuvanja tradicije na izvoran način, neotkriven arheološki lokalitet iz kojeg se ljudi stalno iseljavaju, a pod nosom imaju blago za koje i ne znaju da postoji.

– Iznimka su ljudi poput Stjepana, entuzijasti uz čiju smo pomoć u Vrhovini formirali mali seoski muzej kakvim se rijetko koja sredina može pohvaliti – poručio je Maoduš.