Čak 69,3 posto učenika na kraju 8. razreda smatra da njihovi roditelji očekuju da će ići na fakultet, a 65,3% slaže se da roditelji imaju visoka očekivanja od njih u školi, 45,7 posto učenika osmih razreda želi upisati gimnazijsko obrazovanje, a njih 40 posto odlučuje se za strukovne škole, dok 55,6 posto učenika petih razreda navodi da uči svaki dan, a njih 37,3 posto uči samo prije ispitivanja.
Navedeni rezultati tek su mali dio provedena znanstveno-istraživačkog projekta “Obrazovne aspiracije učenika u prijelaznim razdobljima hrvatskog osnovnoškolskog obrazovanja: priroda, odrednice i promjene (COBRAS)” koje je proveo Institut za društvena istraživanja i razvoj, i to u dvjema školskim godinama obuhvaćajući 28 zagrebačkih osnovnih škola, i koji je službeno završio jučer. Tako je u istraživanju sudjelovalo više od 2700 učenika, roditelja i nastavnika pa se tako ono smatra prvim sustavnim pokušajem longitudinalnog istraživanja takve teme u Republici Hrvatskoj.
Istraživanje je ujedno pokazalo da se učenici 5. i 8. razreda procjenjuju najefikasnijima u tjelesnom, likovnom i glazbenom, najniže prosječne procjene samoefikasnosti učenici 8. razreda daju za kemiju, matematiku i fiziku, dok učenici 5. razreda sami sebe lošije procjenjuju u povijesti, matematici i hrvatskom jeziku.
Štoviše, učenici petih razreda iskazali su da u jednom radnom danu uče dva sata, dok još jedan sat u prosjeku pišu domaće zadaće, 44,6 posto učenika osmih razreda za vikend igra videoigre više od dva sata, a 81,1 posto njih u nekoj mjeri izlazi u kafiće ili šoping-centre. Ipak, svi oni već u osnovnoškolskoj dobi iskazuju kritičan stav o budućnosti Hrvatske što upućuje, kažu provoditelji istraživanja, da je na razini škole potrebno promicati pozitivne primjere osoba, organizacija i inovacija koje su u Hrvatskoj uspjele znanjem i sposobnošću.
>>Pogledajte video: Škola za život
Što radi onaj zločinački natpis na ploči?!