Hrvatski zastupnik Tonino Picula imenovan je danas predsjednikom Radne skupine za zapadni Balkan u Odboru za vanjsku politiku (AFET) Europskog parlamenta.
- Proširenje Europske unije bit će prioritet mojeg mandata predsjednika Radne skupine, u skladu i s ranijim imenovanjem na mjesto izvjestitelja za preporuke Europskog parlamenta o zapadnom Balkanu - istaknuo je Picula danas prilikom imenovanja.
Kako su naveli u priopćenju iz Ureda Tonine Picule, prvi je puta Radna skupina konstituirana još 2005. godine, kako bi odražavala političke prioritete Europske unije i osigurala koherentniji pristup Europskog parlamenta regiji. I u ovom, devetom mandatu Europskog parlamenta, demokratizacija i transformacija šest zemalja regije bit će u fokusu agende Odbora za vanjsku politiku EP, s posebnim naglaskom na nastavak politike proširenja.
Radna skupina odgovorna je za koordinaciju, uspostavljanje inicijativa i izvještavanje o zapadnom Balkanu, povezivanje s Vijećem Europe, dionicima iz svih institucija Europske unije, suradnju s predstavnicima i dionicima iz zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za članstvo iz regije, kao i predstavnicima UN-a i Svjetske banke i drugih međunarodnih aktera.
- Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije prilika je da Republika Hrvatska potvrdi svoje vanjskopolitičke prioritete među kojima je proširenje i stabilizacija nama susjedne regije zapadnog Balkana“, dodao je Picula i naglasio: - Riječ je zemljama koje su značajni hrvatski gospodarski partneri, s kojima dijelimo zajedničku povijest. Od našeg je najvećeg interesa da na svim svojim vanjskim granicama imamo druge članice EU jer to nam osigurava stabilnost i sigurnost. Zahvaljujem kolegicama i kolegama na ukazanom povjerenju.
Picula je već više puta naglasio kako je upravo europska perspektiva zapadnog Balkana, odnosno politika proširenja EU, snažan alat za stabilizaciju regije. Nedavno neotvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom on je negativno ocijenio, rekavši kako je vjerodostojnost EU pod upitnikom na tom slučaju i ponovio kako su te dvije zemlje zaslužile otvaranje pregovora, te se nada kako će to biti učinjeno na Zagrebačkom summitu najavljenom za svibanj ove godine, navodi se u priopćenju Ureda zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule.
Video: Susret Plenkovića i Macrona u Parizu
Dobro, nemojmo se baš previše zavaravati i priznajmo si da smo u EU ušli u vrijeme dok je cvala ljubav između USA i EU (za vrijeme Obame). Okolnosti su se otada dramatično promijenile, tj. došao je Trump koji na EU ne gleda prijateljski i partnerski. Stoga ne vjerujem da će EU ikada više podržati proširenje na Balkan. I mi smo im neželjeno dijete koje su primili pod pritiskom USA. Prije bi očekivala podjelu EU na dvije konfederalne jedinice onu tzv. Višegradske skupine u kojoj je i naša predsjednica odigrala značajnu ulogu i onu koja je srce i duša EU tj. država u okruženju DE i Fr. Te razvijene zapadno-europske zemlje izdvajaju oko 1,4 % svoga BDPa u Europske fondove. I mi izdvajamo toliko ali dobijemo puno više, oni dobiju -ništ jer sav novac odlazi u kohezijske fondove koje koriste Poljaci, Česi, Hrvati i Mađari itd. Koji, usput populizmom pljuju u tanjur iz kojega jedu.