Piramida prijevara: Hrvati izgubili čak 420 milijuna kuna!

Na zahtjev PU zagrebačke koprivnička policija ispitala je nekoliko desetaka osoba s prostora Koprivničko-križevačke županije koje su svoj novac preko posrednika ulagale na stranim burzama deviza, tzv. forexu. Uglavnom je riječ o imućnijim građanima – poduzetnicima, obrtnicima, sportašima, menadžerima...

Svima njima obećavana je ekstra velika zarada. Neko vrijeme to je i funkcioniralo, no ubrzo je postalo jasno da je riječ o velikoj prijevari. U Hrvatskoj je takvo trgovanje zabranjeno, pa se trgovalo preko inozemnih računa.

Minimalan ulog 5750 eura

– U forex sam počeo ulagati potkraj 2006. godine, kada me na to nagovorio Damir Mramor iz Đurđevca. Tada je on bio sportski direktor NK Graničara iz Đurđevca i zaposlenik Ine. Kako se na internetu u to vrijeme o forexu vrlo malo moglo doznati, Mramor nam je održao prezentaciju i uvjerio nas da je riječ o sjajnoj prilici za dobru zaradu.

Prinosi su iznosili od 120 do 150 posto, a minimalno ulaganje bilo je 5750 eura. Mogao sam taj novac potrošiti na ljetovanje ili skijanje, ali odlučio sam pokušati – priča jedan od imućnijih Koprivničanaca i dodaje da su tada radili isključivo preko Graza.

– Postojale su dvije opcije ulaganja. S isplatom svaka dva mjeseca i prinosom od 18 do 24 posto te nakon godinu dana s prinosom od 150 posto nadalje. Osobno sam svaka dva mjeseca dobivao od 900 do 1300 eura zarade – objasnio je naš sugovornik kojega je također ispitala koprivnička policija. Kaže da su ondje provjeravali autentičnost potpisanih ugovora, a rekao je i da će oštećeni Koprivničanci pravdu skupnom tužbom tražiti i na sudu.

– Godine 2007. i 2008. sve odlično funkcionira, zarada je bila odlična, prinosi su bili i do 400 posto. U listopadu 2008. počinje model suradnje s hrvatskim bankama. Mramor, koji je dotad posao s forexom radio samo honorarno, otvara ured u Koprivnici, firma Novus. Klijenti su mogli uplaćivati novac preko triju banaka, i to tako da je minimalni ulog u tim udjelima bio 50.000 kuna plus trošak ulaganja 20 posto. Prinosi su bili nešto manji, ali i dalje do visokih 120 posto. I ta priča odlično funkcionira do početka 2010. godine kada sve staje. Više nema isplate prinosa, ali ne možemo ni do naših glavnica – dodao je naš sugovornik.

Kaže da on osobno nije izgubio svoj novac, nego zapravo zarađeni, ali da je riječ o zaista velikoj svoti, no ne želi precizirati o kojoj. Rekao je i da su oni koji su se uključili u sve tek 2009. godine izgubili sav novac. Neslužbeno doznajemo da su neki od Koprivničanaca ostali i bez više stotina tisuća kuna, a jedan poduzetnik čak bez milijun kuna. Forex je, ističe, radio po principu piramide.

Koliko on zna, Novus, koji je samo jedna od mnogobrojnih takvih posredničkih tvrtki u Hrvatskoj, uplaćivao je novac tvrtki Acron Grupa koja je pak surađivala s tvrtkom Capys, poveznicom između malih ulagača i “iskusnih” brokera. Obje firme su iz Zagreba. Dodaje da su tu posrijedi bili milijunski iznosi, a sve je puknulo kada je Acron Grupa došla u spor s Capysom koji je navodno “prisvojio” njihovih 56 milijuna kuna.

– Kontaktirali smo i s Novusom i s Acron Grupom, no novac ni do danas nismo vidjeli. Tražimo barem glavnicu, ali pitanje je što će biti od toga – nastavlja nasamareni Koprivničanac koji misli da su novac “ukrali” u Capysu, točnije, da su to učinili Goran Pavlović i Tomislav Prlić, vlasnici iz sjene, koji su nestali s višemilijunskim iznosima, ali drži i da Acron Grupa nije čista u svemu tome. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj je novac u forex ulagalo desetak tisuća ljudi, što znači da su s minimalnim ulogom ukupno uložili, odnosno izgubili oko 420 milijuna kuna.

Zabranjeno u Hrvatskoj

U koprivničkom slučaju može se pretpostaviti da možda nije riječ o forex ulaganjima, nego o inačici klasičnih prevarantskih shema. Naime, forex ulaganje je investiranje na međunarodnim deviznim tržištima koja globalno rade 0-24 i na kojima su se nekada okušavale ponajprije velike financijske kuće kako bi kontrolirale svoje tečajne rizike i zarađivale na trgovini devizama. Posljednjih godina u svijetu je narastao broj malih ulagača, pa tako i posrednika za forex ulaganja. Trgovina na forexu u Hrvatskoj nije bila moguća zbog zakonskih zabrana, ali se određeni broj ulagača ipak okušao na tržištu.

Prema spoznajama do kojih je Večernji list došao u Ministarstvu financija, gotovo svi su se opekli i zabilježili veće ili manje gubitke. Čak i ako ulažete na forexu koji nema veze s prevarantskim shemama, a gdje se trguje na dug (npr. sa svojih 10.000 eura ulazite u pozicije od 100.000), mogući su nepredvidljivi i dramatični gubici te je forex opasno igralište za male ulagače. Pogotovo one koji se na forexu igraju životnim ušteđevinama. U Hrvatskoj su se usto pojavili prevaranti koji obećavaju enormne zarade kakve se ne mogu obećavati u forex poslovanju jer takvih garancija nema i ne može biti bez obzira na priče o analizi grafova, prepoznavanju trendova, sigurnoj dobiti i sličnim opsjenama.