Kaos u SDP-u raste iz dana u dan. O tome kako vidi rasplet, ima li ambiciju sam se kandidirati za šefa stranke, ali i o kompliciranim odnosima sa susjedima razgovarali smo sa SDP-ovim saborskim zastupnikom Joškom Klisovićem.
Trebaju li se izbori za novog šefa raspisati što prije?
SDP je snažna hrvatska politička stanka i ne može tolerirati predugo bauljanje, nesnalaženje i pad rejtinga, ne samo statistike iz anketa, nego ugleda u očima građana. Bilo da se radi o našim članovima, bilo o simpatizerima ili onima koji nikad neće glasati za SDP, ali misle da je jedna kvalitetna stranka, koja obuhvaća ljevicu i lijevi centar, nužna Hrvatskoj da se desnica ne bi raspojasala i odvela Hrvatsku natrag u 17. stoljeće.
Koliko dugo se ovo stanje može tolerirati?
Mislim da će se u sljedećih nekoliko mjeseci vidjeti kroči li SDP pravim putem i je li taj pravi put percipiran od građana. Izvještajno-tematska konvencija stranke predviđena za prosinac pravo je mjesto i vrijeme da se podvuče crta i objektivno raspravi o tome gdje smo i kamo želimo ići te da se sukladno tome donesu i odgovarajuće odluke.
Ali Peđa Grbin pozvao je šefa stranke da odstupi, da se održe novi izbori za šefa stanke, prijeti mu rušenjem upravo na toj konvenciji?
Slažem se s time da se otvori rasprava o stanju u stranci i njezinoj budućnosti, kao i vodstvu. Stranačka konvencija može biti dobar forum za takvu raspravu, a članovi stranke su ti koji o tome trebaju odlučiti. Rasprava o tim pitanjima na Glavnom odboru stranke prije konvencije također bi bila korisna.
Može li se stranka održati s Bernardićem na čelu, nakon svega izgovorenog?
Ovdje se ne radi o tome što je izgovoreno i je li netko nekoga uvrijedio, nego o tome vodi li se stranka na kvalitetan način. To bi trebali raspraviti te donijeti odgovarajuće odluke članovi Glavnog odbora i delegati na stranačkoj konvenciji.
Očito je da šef stranke optužuje i neke ljude u vlastitim redovima da koče istragu o Agrokoru. Znate li na koga točno misli?
Ne znam. No takve konstatacije ne mogu ostati nedorečene. Znamo da DORH provodi istragu o Agrokoru, svako javno prozivanje da se koči istraga može zainteresirati DORH. Ljudi toga moraju biti svjesni.
Jeste svjesni da je oporba slaba, da je gotovo i nema?
Nakon izgubljenih izbora prolazite proces oporavka koji mora dovesti do konsolidacije stranke. Osobno dugo vremena zagovaram reformu kroz tri grupe pitanja. Prva je pretvaranje SDP-a u modernu političku organizaciju 21. stoljeća. Što znači funkcioniranje po potpuno novim osnovama, što podrazumijeva jedan novi način donošenja odluka i stranačku institucionalnu kulturu. Druga je grupa pitanja politika SDP-a. Stranka mora izaći s novim politikama koje odgovaraju zahtjevima vremena. Fokus SDP-a moraju biti zaposlenici koji žive od svoga rada i njihove potrebe. Treća su grupa pitanja komunikacijske i medijske politike koje SDP mora razviti kako bi svoj novi brend utemeljen na navedenoj prvoj i drugoj grupi pitanja prezentirao građanima i zadobio njihove simpatije i potporu.
Ovo djeluje kao vaš program za novi SDP?
Ne vidim drugog načina da SDP postigne relevantnost i snagu u društvu te ugled među građanima osim ako ne krene tim putem.
Stranka zapravo traži novog lidera, a u nekim kombinacijama spominje se i vas. Imate li takvih ambicija?
Iznenadile su me takve priče jer nikad nisam, unutar stranke, pokazivao takvu ambiciju. Samo sam intenzivno govorio o tome kako mislim da treba reformirati stranku te davao svoja stajališta o aktualnim političkim pitanjima. Ako je u tome netko iščitao ambiciju, otišao je predaleko. Neprekidna nagađanja tko bi trebao biti šef stranke djeluju destruktivno, a fokus vodstva postavlja se na međuljudske odnose, a ne na politički rad. Izabranom predsjedniku treba dati priliku i pomoći mu da digne stranku na noge.
Jeste li spremni razmisliti o svojoj kandidaturi ako dođe do rušenja Bernardića?
To se nije dogodilo pa, prema tome, nisu se stekli ni uvjeti da se o tome razmišlja.
Spominje se povratak Milanovića. Vi ste kumovi, prijatelji. Što vam se čini?
Ne vjerujem da će se g. Milanović vratiti u stranačku politiku pa, prema tome, nitko ne mora imati dvojbi, strahova ili se koncentrirati na tako nešto umjesto da se usredotoči na vođenje stranke. Hoće li se Milanović kandidirati na nekim izborima kao nezavisni kandidat, ja to ne znam, a mislim da ni on sam još ne zna.
Kao nezavisni?
Trenutačno ga dežurni dušobrižnici guraju u razne kombinacije i izbore, od predsjedničkih do europskih. No on se o tome nije očitovao.
Osim sukoba u SDP-u, aktualan je i onaj sa Slovenijom. Je li presuda Arbitražnog suda povoljna za Hrvatsku kako se čini?
Jedino Vlada može na to odgovoriti, i to nakon što državne službe naprave stručnu analizu. Površna analiza pokazuje da je Hrvatska relativno dobro prošla, posebice na kopnu gdje je kriterij katastra uzet kao temeljni kriterij, što nam može biti koristan kriterij i u utvrđivanju granica s drugim susjedima. Slovenija nije dobila teritorijalni doticaj s otvorenim morem, već određena prava u hrvatskom teritorijalnom moru. Jedina stvar za koju mislimo da je Hrvatska jače zakinuta jest granica u Piranskom zaljevu. No iz perspektive Slovenije, koja je dokazivala da je cijeli zaljev njezin, ona je izgubila tim rješenjem.
Činilo se da smo nikad bliže dogovoru sa Slovenijom, ali nakon govora premijera Plenkovića u UN-u slovenski premijer Cerar otkazao je dolazak u Zagreb. Je li dogovor još moguć?
Alternative dogovoru nema. Odnosno alternativa je da razgraničenje ostavimo neriješenim pitanjem kao što to imaju i neke druge europske države i nastavimo živjeti kao da ono ne postoji. Premijer Plenković je u UN-u iznio slovenskom državnom vrhu dobro znanu hrvatsku poziciju. Nema tu ničeg novoga pa nema ni razloga da se otkazuje susret u Zagrebu. Ja mislim da je trenutak za državničku odvažnost i mudrost kako bi se ova situacija pretvorila u jednu win-win situaciju za obje zemlje. Vjerujem da je ovo dobar trenutak nakon cijelog niza pokušaja u zadnjih desetak godina da se to pitanje zatvori. Pomalo postaje jasno do koje su mjere obje države spremne popustiti u svojim maksimalističkim zahtjevima te na koje bi rješenje možda mogle u konačnici pristati. No prije nego što SDP dade ikakvu podršku za daljnje pregovore, moramo točno znati što je hrvatska pozicija.
Kako komentirate istup premijera Plenkovića, a kako gledate na reakciju Slovenije?
Plenković je iskoristio i pozornicu UN-a kako bi opravdao hrvatski stav. Pitanje je to političkog ukusa i procjene koliko vam razumijevanje međunarodne zajednice treba da biste unaprijedili svoje interese. Plenković je očito ocijenio da je to razumijevanje važno kako bi smanjio pritisak na Hrvatsku. E, to se Ceraru nije dopalo jer on želi upravo pojačati taj pritisak. Cerar je i pod jakim pritiskom svoje javnosti da se u predizborno vrijeme pokaže kao snažan lider. Sve to stvara kontekst iznimne osjetljivosti koja je, eto, rezultirala otkazom susreta u Zagrebu. Stoga mislim da su obojica pogriješila.
Imamo otvorene sukobe s gotovo svim susjedima u ovom trenutku?
Ako se sjetite predizborne kampanje 2015., HDZ je u nju ušao s tezom da je SDP pogoršao odnose sa svim susjedima. Danas su oni u bitno gorem stanju. Tada nismo imali blokade ni od Slovenije ni od Mađarske, a pitanje razgraničenja i pitanje Ina-MOL i tada su bili na dnevnom redu. Bilo je puno razgovora s BiH o Pelješkom mostu. Bosanskohercegovačka strana nije forsirala ovu vrstu protivljenja koju iskazuju sada, niti je slala protestna pisma u Zagreb i Bruxelles, niti nas je optuživala da pogoršavamo investicijsku klimu u BiH ili joj otežavamo put prema EU. A da ne govorim o odnosima sa Srbijom. Zadnje dvije godine obilježila ih je toliko žestoka retorika Beograda kakvu nisam čuo od Domovinskog rata.
A predsjednica i premijer profesionalni diplomati. Kako to objašnjavate?
Kada dođete na najviše državne pozicije, unutarnja politika počinje dominirati. Stoga stvari odradite bez dovoljno pripreme, a vanjska politika uzvrati udarac. Upravo nepripremljeno Plenković je išao u BiH i isti dan dobio optužnice, Stier u Budimpeštu pa je isti dan Hernadi skinut s Interpolove tjeralice, a i Plenkovićev diplomatski nepripremljen put u Ukrajinu prilično nam je zategnuo odnose s Rusijom.
A predsjedničin put u Mađarsku?
I on spada u tu kategoriju. Prvi je put u vrijeme izbjegličke krize otišla u Mađarsku i iz nje kritizirala vlastitu Vladu, što je u međunarodnim odnosima skandalozno. Sada se išla upoznati s razlozima zašto nam Mađari blokiraju put u OECD, a oni su to već rekli javno. No predsjednica dolazi s još jednim objašnjenjem, da je to njihov nacionalni interes i da žele zaštititi investicijsku klimu u Hrvatskoj. Pa na koji način blokada ulaska Hrvatske u tu organizaciju može zaštiti investicijsku klimu u Hrvatskoj? Upravo suprotno. Pravo je pitanje je li predsjednica otišla u Mađarsku u konzultacijama s Vladom i što je točno bio cilj njezina posjeta.
Predsjednica uskoro putuje u Rusiju gdje će se sresti i s Putinom. Kako gledate na taj susret?
Kao na još jednu veliku priliku za Hrvatsku. Ne dobijete svaki dan priliku razgovarati s čelnikom jedne od najmoćnijih država. Ako predsjednica ima konkretne ciljeve koje želi tamo realizirati, to je jako dobro, ako ne, bit će to samo još jedna propuštena prilika. Premijer je iznio jedne poruke u Kijevu, nisam siguran dijeli li ih predsjednica. Ako poruke budu drugačije, dovest će Hrvatsku u poziciju da vodi dvije politike čime gubimo na pouzdanosti u međunarodnim odnosima.
Ti si intelektualno zakinut.