STJEPAN TADIĆ

'Hrvatska bi do 2026. trebala biti očišćena od mina, ali kako vrijeme odmiče posao je sve opasniji'

Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Stjepan Tadić iz Sindikata humanitarnog razminiranja
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Stjepan Tadić iz Sindikata humanitarnog razminiranja
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Stjepan Tadić iz Sindikata humanitarnog razminiranja
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Stjepan Tadić iz Sindikata humanitarnog razminiranja
Foto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Zagreb: Stjepan Tadić iz Sindikata humanitarnog razminiranja
24.02.2023.
u 12:51
Prema procjeni struke da bi se Hrvatska očistila od mina potrebno je još oko 3 godine. Problem koji se pojavljuje kako se proces privodi kraju jest nemogućnost korištenja strojeva u zabačenim područjima. Zbog toga razminiranje neposredno provode pirotehničari. Točan uzrok jučerašnje nesreće vrlo je teško otkriti, čak i policijskim očevidom
Pogledaj originalni članak

Pirotehničar Stjepan Tadić iz sindikata humanitarnog razminiranja bio je gost u studiju Večernjeg TV-a. Osvrnuo se na jučerašnju tragičnu pogibiju dvoje pirotehničara prilikom razminiranja. Kaže kako je prioritet do sad bilo uklanjanje mina oko cesta, okućnica i dalekovoda gdje se postupak mogao obavljati strojno. Razminiranje se trenutačno provodi na nedostupnim područjima koja su bila na prvoj crti razgraničenja, a zbog čije zabačenosti nije moguće koristiti strojeve kojima su prije značajno smanjili stradavanja uslijed detonacija ekspozivnih naprava. Zbog novih okolnosti veoma je teško znati je li bilo moguće izbjeći ovakvu tragediju, zaključuje Tadić.

Nastavlja da je vrlo teško saznati što se točno dogodilo i kako je do nesreće došlo, usprkos očevidu koji se provodi. "Moglo se štošta dogoditi. Možda je neka grana koja se trebala pomaknuti aktivirala minu. Možda je tlo bilo jako zagađeno metalom pa je tamo bio metal kojeg je trebalo izvaditi, a koji je aktivirao minu. Može biti milijun i jedan faktor", rekao je Tadić.Zadnja nesreća sa smrtnom posljedicom dogodila se 19. prosinca 2016. godine kada je pirotehničar stradao na području Gornjeg Zemunika. Od 1994. u nesrećama prilikom razminiranja smrtno je stradalo 40 pirotehničara, a oko 200 njih je teže ili lakše ozlijeđeno. 

Radni dan pirotehničari, ovisno o vremenskim prilikama, počinju oko 8 ujutro i rade 5 sati dnevno. "Moramo biti i psihički i fizički pripremljeni za taj posao. Radi se o posebno psihički i fizički zahtjevnom poslu. Svake godine moramo napraviti detaljan liječnički pregled kojim se provjerava naša psihofizička sposobnost", kaže Tadić. Smatra da pirotehničari nisu u potpunosti zadovoljni radnim uvjetima, osobito oni iz privatnog sektora, jer dosta ovise o broju radnih dana. Ukoliko imaju 10 radnih dana dobit će plaću samo za njih, a ne za puni mjesec. Ističe da bi bili zadovoljniji kada bi zadovoljniji kada bi mogli unaprijed znati kada će raditi, dakako, obzirom na vremenske prilike pošto ne mogu raditi kada je tlo pokriveno snijegom. Dodaje da se prosječna neto plaća pirotehničara uz sve terenske dodatke kreće oko 10 tisuća kuna, što smatra nedovoljnom naknadom obzirom na rizik. 

Po pitanju sigurnosnih mjera objašnjava: "Za prilazak mjestima razminiranja postoje sigurni pristupi putevi. Na prostore ne mogu doći neovlaštene osobe. Osnovni alat nam je metal detektor i imamo strojeve koje ponegdje još uvijek možemo koristiti, ali njihova uporaba postajat će sve teža s obzirom na povećanje nepristupačnosti terena. Koristimo i pse, ali čovjek je prvi i najsigurniji radnik", kaže Tadić. Najveći problem pirotehničarima predstavlja nemogućnost vremenskog planiranja i predviđanja slobodnih dana koje bi tako mogli kvalitetno iskoristiti. "Ponekad se odluke ne potpišu na vrijeme pa zbog jednog potpisa čekamo s radom. Obzirom da je ovo zanimanje od specifičnog državnog interesa te stvari bi se mogle i trebale ubrzati", odgovara Tadić.

Objasnio je i kako osobe postaju pirotehničari. "Tečajem na policijskoj akademiji upoznajemo se sa sredstvima na koje možemo naići. To su mahom sredstva iz bivše JNA pa smo upoznati sa svakom stvari na koju možemo naići", kaže i dodaje: "Ljude uglavnom privlače beneficije. Imamo uvjet 8 godina razminiranja i s ukupno 25 godina radnog staža imamo pravo otići u mirovinu." Kaže kako je u posljednjim godinama interes smanjen, osobito zato što postupci razminiranja u Hrvatskoj neće trajati još dugi niz godina. "Manjak zainteresiranih nije još toliko izražen da bi dovelo u pitanje dinamiku postupka, ali moglo bi se u jednom trenutku dogoditi da dio ljudi odustane. Sada nas radi oko 400, a nekada prije se brojka vrtila oko 600", kazao je.

Nadaju se državu očistiti od mina do 2026. što smatra realnim rokom. Na godišnjoj razini očisti se oko 40 kilometara kvadratnih, a kako kaže, da bi se Hrvatska u potpunosti očistila od mina potrebno je razminirati još oko 148 kvadratnih kilometara. Nada se da će ovo biti zadnja nesreća prije okončanja razminiranja.

>> VIDEO: Plenković posjetio Veleposlanstvo: 'Održivost snažne potpore jamstvo je da će Ukrajina pobijediti'

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.