Kuhanje pisanica u kori drveta, slatki bilogorski kruh za doručak i neizbježna makovnjača i orehnjača samo su neki od simbola tradicionalnog bilogorskog Uskrsa. Pisanice bi se, osim u ljusci luka, kuhale i u cikli, ali i kori drveta koja bi jajima dala divnu nijansu smeđe, a kako bi zadržale svoj sjaj, premazivale bi se domaćom slaninom – rekla nam je Bilogorka Nada Smiljanec.
– Tradicionalni običaji slični su današnjima, usko su vezani uz katoličku vjeru, a razlikuju se tek u načinu pripreme za Uskrs. Pri tome mislim na stolnjake koje su žene izrađivale na tkalačkom stanu s raznim uskrsnim motivima koji bi ukrašavali kuću, kao i cvijeće koje bi se postavljalo svuda. Obvezan je bio blagoslov hrane kako bi svaki član obitelji pojeo makar komadić domaćeg blagoslovljenog kruha – objašnjava Nada.
Nakon jutarnje uskrsne mise, ukrašene pisanice razmjenjivale bi se s obitelji, susjedima, a zanimljivo je kako su pisanice bile i znak ljubavi i sreće pa bi ih često razmijenili djevojka i njezin odabranik. Doručak na uskrsno jutro sličan je i ovome danas, kuhala bi se šunka, jaja uz koje bi se jeo mladi luk kao i neizostavna šunka u kruhu, prisjeća se Nada. Sama je vlasnica nekih tvorevina starih i do 150 godina koje su se prenosile s koljena na koljeno. Tako na Uskrs uvijek pripremi jedan ručnik na kojemu je uvezeno “Dobro jutro i pomoz’ Bog” .
Na području Bjelovara, točnije u Gudovcu, pronađena je najstarija hrvatska pisanica koja je trenutačno izložena u Gradskom muzeju Bjelovar. Datira iz vremena vladavine hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina u 2. polovici 15. stoljeća. Površina kokošjeg jajeta je čokoladno-smeđe boje, a bilo je ukrašeno jednostavnom tehnikom voska.
Znak je to, kažu iz muzeja, da je tradicija ukrašavanja pisanica starija najmanje tri stoljeća od samog Bjelovara koji je nastao 1756. godine. Osim pisanice, u muzeju je izložena i zbirka 70 uskrsnih čestitaka koje su se pojavile na tržištu oko 1880. godine.
– One svjedoče o tome kako je i prije više od jednog stoljeća bilo važno uputiti uskrsnu čestitku – objasnila je kustosica Silvija Sitta.
VIDEO Uskrsna priča na imanju obitelji Salaj: