Oslobađajuća presuda srpskom nacionalističkom vođi Vojislavu Šešelju, kojega se teretilo za ratne zločine nad Hrvatima i Bošnjacima, ne odgovara činjenicama, rekao je glavni haaški tužitelj Serge Brammertz u intervjuu za austrijski dnevnik Die Presse. Odbacio je i tvrdnju da je optužnica bila loše pripremljena.
“To što su suci presudili da su Šešeljevi borci samo pomagali svojim ljudima i nisu činili zločine, da nije bilo protjerivanja i masovnih i sustavnih napada na civile, jednostavno ne odgovara činjenicama. Kao ni to da su ljudi iz humanitarnih razloga bili autobusima preseljeni na druga mjesta. Zato ćemo vjerojatno podnijeti žalbu”, rekao je Brammertz.
“Utvrdit ćemo i je li sudsko vijeće napravilo značajne pogreške”, dodao je. Rok za žalbu je 30 dana, a Brammertz je rekao da sigurno neće čekati kraj tog roka za donošenje odluke.
Tročlano Raspravno vijeće Međunarodnog kaznenog suda Šešelja je u četvrtak oslobodilo po svim točkama optužnice, uz izdvojeno mišljenje sutkinje Flavije Lattanzi, koja je smatrala da Šešelj treba biti proglašen krivim po većini točaka. Presuda je naišla na žestoke negativne reakcije žrtava velikosrpske politike i ponovne optužbe da je Haaški tribunal zapravo politički sud.
Brammertz je u intervjuu također rekao kako su u Šešeljevom slučaju od početka imali velike teškoće zbog njegova štrajka glađu te otkrivanja imena svjedoka, zbog čega je Šešelj bio tri puta osuđivan.
Brammertz nije htio odgovoriti na pitanje je li predsjedajući sudac Jean-Claude Antonetti bio pristran, a na pitanje vidi li razloga za samokritiku, odgovorio je da je u procesu postojao niz problema, prije svega sa svjedocima koji nisu htjeli potvrđivati prije dane izjave. Na pitanje zašto je suđenje trajalo 13 godina odgovorio je da to treba pitati suce. “Mislim da se tužiteljstvu nema što predbaciti”, rekao je Brammertz.
>> Šešelj traži novu putovnicu: 'Obećao sam Kolindici da ću prvo ići kod nje'
Kad oni bježe pred svojim neprijateljima onda je to etničko čišćenje. Kad oni protjeruju i prijete onda je to znak altruizma i humanitarnog karaktera prema susjedu koji je nova meta. To je recimo kad ti kuća gori a susjedi se smiju i nebi te upozorili. Jer nisi njihov. Niti možeš biti.