Europska unija ima toliko predsjednika da je lako izgubiti pojam o tome što koji točno radi. Pogotovu običnim građanima, koji ne žive u bruxelleskom mjehuru, i posebno u novoj državi članici kao što je Hrvatska. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso Hrvatima je najpoznatiji, premda ga je jedan od građana koje smo anketirali zamijenio s Miloradom Dodikom.
Još jedan “predsjednik EU” je predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy. Europsko vijeće je tijelo u kojem sjede predsjednici ili premijeri iz svih država članica EU. Europsko vijeće ne treba miješati s Vijećem EU, koje također okuplja predstavnike svih zemalja Unije, ali na ministarskoj razini. Dakle, kad u Bruxelles ide premijer Zoran Milanović, on ide na Europsko vijeće. Kad idu ministri, zamjenici ili pomoćnici ministara, idu na Vijeće EU. Koje opet ne treba miješati s Vijećem Europe, koje uopće nije tijelo EU i u koje je Hrvatska primljena 1996. godine.
>> Mimica je postao najbolje plaćen hrvatski dužnosnik u povijesti
Schulz najmanje poznat
Još jedan od “predsjednika EU” je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta, jedine institucije EU čije članove biraju izravno građani na izborima. Sudeći prema anketi naših novinara na ulicama hrvatskih gradova, čini se da najnoviji građani Europske unije najmanje prepoznaju Schulza. Ali ne, listi raznih predsjednika tu nije kraj i dolaze oni još manje poznati običnim Europljanima. Predsjednik Eurogrupe je dužnost koja je u vremenu krize postala iznimno bitna jer Eurogrupa, tijelo sastavljeno od ministara financija svih 17 zemalja eurozone, odlučuje o paketima financijskog spasa posrnulih zemalja.
Probudite li se jednog jutra s informacijom da vam je privatni račun u banci blokiran ili je s njega odrezano 10-ak posto, što je iskustvo kakvo su prije nekoliko mjeseci doživjeli Ciprani, vjerojatno ćete imati više razloga da zapamtite ime Jeroen Dijsselbloem. To je nizozemski ministar financija koji je trenutačno predsjednik Eurogrupe. Neki od anketiranih građana pomislili su da nije možda riječ o Platiniju. Ali nije… Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi također obavlja iznimno odgovoran i težak posao u vrijeme krize.
Draghi smirio eurozonu
Možda ga ljudi ne prepoznaju na ulici, možda njegovo ime nije udomaćeno među običnim, radišnim Europljanima, ali njemu vjerojatno možemo zahvaliti što se kriza eurozone smirila. U ljeto prošle godine dao je obećanje da će ECB intervenirati na tržištu državnih obveznica i beskonačno braniti obveznice problematičnih zemalja, čime je bio dovoljno uvjerljiv da zaustavi divljanje prinosa na obveznice koje je prijetilo da će ekonomski uništiti pola južne Europe.
To su, dakle, lideri Europske unije o čijim odlukama zaista ponekad ovisi svakodnevica građana EU, a od ponedjeljka i Hrvata. Upoznajte ih i zapamtite. Ili nemojte, ovisi o vama. Ako ih ne zapamtite, uvijek se možete utješiti činjenicom da je u današnje doba, u vrijeme višegodišnje recesije i krize, jedna druga osoba postala, de facto, predsjednik Europske unije. Njemačka kancelarka Angela Merkel. Mnogi od navedenih predsjednika na kraju zapravo poslušaju ono što ona kaže.