Cijena harača

Plaća manja 152 kune, a najviše su platili ICT izdavači i informatičari

Plaća manja 152 kune, a najviše su platili ICT izdavači i informatičari
28.07.2010.
u 09:01
Punjenju državnog proračuna haračem najviše su pridonijeli radnici u sektoru informacija i komunikacija, koji su u svibnju zbog njega dobili 299 kuna manju plaću.
Pogledaj originalni članak

Punjenju državnog proračuna haračem najviše su pridonijeli radnici u sektoru informacija i komunikacija, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tako je u ICT sektoru i izdavačkim djelatnostima prosječna neto plaća za svibanj ove godine, zbog kriznog poreza, bila manja 3,6 posto. Umjesto 8316 kuna, djelatnici u ovim sektorima u prosjeku su primili 299 kuna manje – 8017 kuna, iščitava se iz podataka koje je jučer objavio DZS.

Realan pad 1,7 posto

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u Hrvatskoj u svibnju 2010. iznosila je 5277 kuna, što je nominalno 0,6 posto više nego u travnju ove godine kada je iznosila 5260 kuna, a realan je rast plaća mjesečno 0,4 posto. Svibanjska prosječna plaća prema istom mjesecu prethodne godine nominalno je niža 0,9 posto, a realno 1,7 posto. Krizni porez dodatno je opteretio primanja hrvatskih zaposlenika.

– Posebni porez na neto plaće za svibanj 2010. uzrokovao je smanjenje prosječne mjesečne isplaćene neto plaće za 2,8 posto u Republici Hrvatskoj – istaknuli su u DZS-u.

Nakon informacija i komunikacija najveći teret harača podnijeli su djelatnici u sektoru financija i osiguranja. Umjesto u lisnicama radnika u financijama i osiguranjima, u prosjeku su 292 kune u svibnju završile u državnom proračunu RH. Velik teret harača morale su podnijeti i stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti. Krizni porez je iz njihovih novčanika u svibnju izbio 221 kunu.

Djelatnost zdravstvene zaštite i socijalne skrbi sudjelovala je u prosjeku sa 192 kune u spašavanju proračuna. Djelatnici u javnoj upravi morali su se odreći 193 kune za harač u svibnju, a sektor obrazovanja pridonio je sa 152 kune.

Smanjena potrošnja

Najmanje su udar harača osjetile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti. Udar na njihove plaće bio je 1,8 posto, odnosno dobili su 66 kuna manji dohodak.

– Učinak ovog poreza ne mjeri se u nekoliko stotina kuna manje plaće. Ova mjera bila je prorecesijska jer je stvorila psihološki strah radnicima koji su počeli manje trošiti – ističe analitičar Damir Novotny.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 11

KU
kursor
15:53 28.07.2010.

stravaxx, ne plače niko za 200 kn, nego za to što se tih 200 kn troši na gluposti ili privatne malverzacije

OB
-obrisani-
16:44 28.07.2010.

u Kanadi se izbori dobijaju samo na \'jobs, jobs, jobs\'. Sljedeci je odmah prioritet taxes. Djeca rade od 16-te godine. Penzioneri rade, mala penzija a zivot skup. Po Torontu PhD\'s voze taxi. G.O. je 2 tjedna na godinu. Lunch se nosi od doma u plasticnoj kantici, ... U HR, 3 sata se radi dnevno, 5x na kavu. Dva mjeseca na G.O. Udriiii.... Good life!

OB
-obrisani-
06:26 29.07.2010.

@Veseli Gost: sve ti znas? Ja jesam iz Toronta. Canadian Citizen, znam sto govorim. Prosao muke od lupanja po construction, do posla u struci, IT. Sjedi i ti na avion pa u svijet.. Mlad, jak, zdrav, ..udri. Sta cekas?