O jednoj se stvari danas razgovara svakodnevno – novcu. Bilo da se radi o kreditu, državnom dugu, računima, špeceraju ili bilo čemu sličnom. Novac je uvijek u fokusu. I tako je gotovo pa od postanka modernog čovjeka. Novac nije tako star kao kotač, ali nije ni puno mlađi – prvi su se novčići kovali na području današnje Turske još 900. godine prije nove ere. Sve više i više danas se plaća digitalno, a javljaju se i alternativne valute poput bitcoina.
Hoće li bitcoin ili nešto njemu slično zamijeniti klasičan novac, pa čak i kreditnu karticu, hoćemo li zapravo potpuno zaboraviti na papir i kovanice? Kako će izgledati novac budućnosti? U prilog razmišljanju da će čak i u bližoj budućnosti klasičnog novca biti sve manje ide i činjenica kako je valuta, prije svega dolar, zapravo sustav koji počiva na povjerenju još od 1971. Tada je američki predsjednik Richard Nixon ukinuo zlatni standard. Zlobnici će reći da je tada, kada je novac odvojen od protuvrijednosti u zlatu, postao apstraktnim jer je počeo biti vrijednost sam za sebe.
Još je više to poduprto činjenicom da sve više i više kupujemo kreditnim i debitnim karticama, a sve manje opipljivom valutom. Novac je faktično pretvoren u običnu brojku, podatak koji je pohranjen u kakvoj banci ili nekoj državnoj instituciji.
– Ljudi predviđaju nestanak novca još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Otkad se pojavilo internet-bankarstvo te financijski servisi poput Paypala i virtualne valute poput Bitcoina, te su projekcije napokon postale donekle ostvarivim. Dakle, jasno je da će se u godinama pred nama postupno smanjivati broj gotovinskih transakcija, no iskreno ne vjerujem da će novac ikad nestati u svom izvornom obliku – kaže Marcel Majsan, predsjednik udruge eCommerce Hrvatska, neprofitne organizacije osnovane u lipnju 2015. godine s ciljem informiranja, savjetovanja i edukacije vlasnika online trgovina te njihova povezivanja sa servisima i uslugama za online poslovanje. Majsan svoju tvrdnju podupire s nekoliko argumenata.
– Prvi je u ljudskoj prirodi odnosno psihološkoj povezanosti s osjećajem za vrijednost novca, koji je još uvijek veći za novac koji možemo opipati. Drugi je u anonimnosti koju gotovinske transakcije omogućuju, a koju ne mogu pružiti u takvoj mjeri čak ni virtualne valute poput bitcoina. A treći je u povjerenju, odnosno nepovjerenju ljudi prema sustavima za plaćanje kreditnim karticama i ostalim digitalnim transakcijama – kaže Majsan.
Mogli bismo se složiti s ovakvom tvrdnjom pogotovo ako uočimo da novi sustavi plaćanja poput PayPala ili Skrilla nisu ništa više od nadogradnje postojećeg sustava plaćanja. Slično je i s Apple Payem i Google Walletom, da ne govorimo o NFC sustavu beskontaktnog plaćanja koji se sve više uvodi u Europi. Riječ je samo o različitim načinima na koje novac trošimo, opet je za funkcioniranje svih tih aplikacija potrebno imati bankovni račun ili kreditnu karticu.
– Iako su neke zemlje poput Švedske, Danske i Nizozemske već davno počele provoditi politiku izbacivanja gotovinske naplate u supermarketima, iskustvo je pokazalo da ljudi još uvijek vole plaćati gotovinom. Dakako da je smanjenje broja trgovina koje prihvaćaju gotovinu rezultiralo povećanjem broja kartičnih transakcija, no gotovina i dalje dominira u broju transakcija. U tim se zemljama predviđa smanjenje broja gotovinskih transakcija za 50% u 2016., no daleko smo od toga da se isto realizira u Hrvatskoj – kaže Marcel Majsan. Ističe kako su velik problem za trgovce (a time i za kupce, jer ih trgovci sve češće izbjegavaju) još uvijek visoke provizije kartičarskih kuća, koje u Hrvatskoj dosežu nevjerojatnih 7%, dok u Francuskoj iznose oko 0,5%.
Sigurniji od kartice
– Europski parlament još je početkom prošle godine donio prijedlog postavljanja limita na maksimalan iznos kartične provizije od 0,7%, no koliko mi je poznato, ta direktiva još nije stupila na snagu. Stoga smatram da je udruživanje trgovaca odnosno web-trgovaca jedini način da se banke natjera da smanje svoje naknade. A kada bi se u Hrvatskoj naknada sa 7 posto smanjila na 0,7 posto, hrvatski web-trgovci mogli bi sniziti cijene svojih proizvoda i biti konkurentni europskim trgovcima koji, osim nižih naknada, najčešće imaju i niži PDV – ističe predsjednik udruge eCommerce Hrvatska.
Na prvu se čini kako je jedina prava alternativa klasičnom novcu doista bitcoin. Nastao je 2008. kao umotvorina američko-japanskog tehnologa Satoshija Nakamota. Vjeruje se da je to pseudonim iza kojega se skriva američki znanstvenik Nick Szabo. Riječ je o kriptovaluti čija je vrijednost potpuno neovisna o vladinim mjerama te njezina vrijednost ovisi o njezinim korisnicima. Riječ je o, slobodno rečeno, novcu koji se da programirati. Ima jednu osnovnu prednost – znatno je sigurniji od bilo kakve kreditne kartice, ako vas netko hakira, ne gubite baš ništa osim vremena i napora da do bitcoina dođete.
Kao što ste već uočili, priča o bitcoinu prilično je komplicirana pa je to i osnovna prepreka da ga prihvate širi slojevi.
– Prema ecommerce istraživanju Gemiusa, čak 55% Hrvata preferira robu naručenu online platiti kreditnom karticom, no još uvijek velik broj ljudi odabire plaćanje pri preuzimanju. Kao najveći problem kod kartičnog plaćanja i internetske kupnje ljudi općenito navode strah od prijevare odnosno (ne)povjerenje u sigurnost kartičnih podataka. A uvjeren sam da mnogi online kupci i ne znaju sigurnosne prednosti koje nosi plaćanje putem Paypala, a kamoli bitcoina.
Zanimljivo, čak 40% ispitanih Hrvata izrazilo je spremnost za plaćanje robe SMS-om, no takav sustav naplate još uvijek jako malo hrvatskih trgovaca koristi – objašnjava Majsan i dodaje kako možemo zaključiti da će ljudi više plaćati digitalnim novcem tek kada naše dostavne službe uvedu mogućnost naplate kreditnim karticama na licu mjesta, putem mobilnih POS aparata. – Prava digitalna revolucija dogodit će se tek kada poraste opće povjerenje u web-trgovine, ali i u vlastitu stručnost za online kupnju. To zapravo znači da moramo educirati i kupce i trgovce, što je zapravo i glavni cilj udruge eCommerce Hrvatska, čiji sam suosnivač i predsjednik – ističe Marcel Majsan. Ideja je iza samog bitcoina oformiti digitalnu valutu koja funkcionira na način da njegovi korisnici šalju vrijednost svakome s bitcoin adresom na isti način na koji šalju elektroničku poštu. Sve je jasno i razvidno. Problem je u tome kako se do bitcoina dolazi.
Taj se postupak naziva rudarenjem. Svakih se deset minuta u platnu mrežu bitcoina pušta po jedan bitcoin koji nastaje kao rezultat odvajanja procesorskog vremena računala korisnika koji su dijelom njegove mreže. Ti korisnici koriste program kojim se nastoji riješiti neki matematički problem, a prvi kojem to uspije dodaje bitcoin u sustav i zauzvrat biva nagrađen njima. To, dakle, traži neko procesorsko vrijeme računala koja su dio mreže. Količina je bitcoina ograničena na 21 milijun, a tom se ograničenju doskočilo tako da se kao najmanja jedinica računa milijunti dio bitcoina spretno nazvan – satoshi. Sada je u optjecaju 15 milijuna bitcoina protuvrijednosti pet milijardi dolara. Teško je procijeniti u rukama koliko ljudi su svi ti bitcoini, ali zna se da je otvoreno dva milijuna bitcoin računa u svijetu. Da biste posjedovali bitcoin, najprije trebate otvoriti bitcoin adresu. Počinjete najprije s bitcoinima koje će vam netko donirati ili ih naprosto kupiti na nekom od webova za razmjenu. Jasno da se tu postavlja i prvo pitanje – je li to doista neovisna valuta ako za početak trebamo lokalnu valutu da bismo nabavili svoj prvi bitcoin.
Nitko ne "skuplja vrhnje"
No brojne su bitcoinove prednosti. Prije svega se radi o brzini transakcije, što je, doduše, odlika i PayPala i Skrilla. No poslani bitcoin nitko ne može zaustaviti, dakle nema institucije koja bi mogla obustaviti neki postupak plaćanja. Takav prijenos mogao bi u teoriji ukinuti poslovanje kreditnim karticama na internetu. No činjenica je isto tako da bitcoin jako teško stječe povjerenje jer ga ne podupire nijedna vlada ili bankovna institucija, što je prosječnom korisniku još uvijek bitan čimbenik. Ivan Šimurina i Vedran Kajić postavili su prije nešto više od godinu dana prvi bitcoin bankomat u Hrvatskoj. Njih su dvojica i suosnivači bspenda, agregatora više internetskih dućana na kojem se bitcoinom može kupiti oko 11 milijuna proizvoda.
– Upravo to što ga ne kontrolira vlada ili neka druga institucija, dakle nema posrednika koji bi "skupljali vrhnje", ono je što bitcoin čini revolucionarnim i nikad viđenim do sada. Iza današnjih fiskalnih valuta ne stoji ništa osim obećanja političara, ljudi se varaju kad misle da iza današnjeg novca stoji zlato, a svi znamo da ljudi političarima sve manje vjeruju – kažu nam dečki iz bspenda dodajući kako je bitcoin najsigurniji novac na svijetu jer koristi najjaču računalnu/matematičku znanost – kriptografija koju koriste banke kao i svi drugi internet servisi. Opasnost za bitcoin vreba i u mogućnosti da se jednom probije njegovo kriptiranje, čime bi njegov "proboj" praktično bio okončan.
Dodatak je današnjim problemima bitcoina i to što je svojedobno tamnu slavu stekao na Silk Roadu, sivom online tržištu zabranjenim supstancijama. Ne zaboravimo ni ransomware, udar su digitalnih terorista prošle godine osjetili i hrvatski korisnici računala. CryptoWall, odnosno njegove inačice, pri ulasku u računalo zaključat će sve vaše datoteke te će uz njih biti ostavljena poruka kako se određena, povelika suma novca treba uplatiti kreatorima tog neprobojnog malwarea. Inače nećete dobiti šifru za otključavanje, a do sada nije pronađen način da se datoteke otključaju na bilo koji drugi način. Suma je izražena u bitcoinima. Procjenjuje se da je ova operacija kreatorima ovog opasnog malwarea donijela oko 325 milijuna dolara koji su naplaćeni kroz platnu mrežu bitcoina.
– Ovo će vam zvučati iznenađujuće i nestvarno: kriminalci puno više koriste dolare, eure, pa čak i hrvatske kune za kriminalne radnje. Bitcoin je samo jako mala kap u beskonačnom oceanu, govori nam bspendovac Ivan Šimurina. Osim toga, kaže, čak i bankarski sustavi polako prelaze na bitcoin tehnologiju koju nazivaju blockchain tehnologijom upravo kako bi se odmaknuli od imena "bitcoin", za koji se forsira da je valuta kriminalaca. Zbog dodatne sigurnosti, u slučaju da ih izgubite te se ne možete ulogirati na svoj račun, svoje ćete bitcoine izgubiti. Procjenjuje se da je takvih, kako se kaže, "zombificiranih" bitcoina oko 25 posto, što je gubitak od nekih milijardu dolara. Isto tako bitcoin, kao i svaka druga valuta, podložan je i fluktuaciji. Kada je počeo, bitcoin je imao vrijednost u lipama, a 2013. godine došao je do omjera od tisuću dolara za jedan bitcoin. No posljednju godinu vrijednost mu se stabilizirala na između 200 i 400 dolara.
– Broj ljudi koji svakodnevno koriste zagrebački bankomat nadmašio je naše najluđe snove! Cilj postavljanja bitcoin bankomata nije bio profit, već popularizacija te digitalne valute.
Prije postavljanja bankomata Vedran i ja smo se šalili kako bi bilo odlično da ga koristi jedna osoba tjedno. Danas, čim malo bitcoin počne varirati u cijeni, odmah se promet drastično poveća te je u jednoj večeri čak bio red od četiri-pet ljudi koji su čekali na njegovo korištenje – kaže nam Ivan Šimurina i ekskluzivno otkriva da će uskoro plaćanje bitcoinima omogućiti jedan frizerski salon iz Zagreba uz jedan koji to već omogućuje u Splitu.
Daleko smo još od Slovenije koja ima već ozbiljan broj bankomata i najpopularniju online mjenjačnicu. Da biste koristili bitcoin bankomat, jasno, morate imati bitcoin račun te imati instaliranu aplikaciju na svojem pametnom telefonu. Na bankomatu možete na svoj račun uplatiti kune ili podignuti gotovinu. Ispada da smo i ovdje avangarda, u svijetu je ovakvih bankomata samo 300-tinjak. Da su mladići imali dobar nos za biznis, pokazalo se u ovoj galopirajućoj krizi.
Kako su Grci u velikoj mjeri izgubili povjerenje u klasičnu valutu, čini se da se sve više okreću bitcoinu. Tako su dečki iz Hrvatske i tamo postavili jedan bitcoin bankomat, a interesa ima čak i u Vijetnamu, jedan je već postavljen na Tajlandu.
– Premda ljudi nisu masovno upoznati s mogućnostima bitcoina i dnevni je promet na bankomatima nekoliko desetaka transakcija, perspektiva mu je fantastična. To se sada može vidjeti u Grčkoj gdje građani na ovaj način mogu raspolagati svojim novcem, a istodobno im je na bankovnim bankomatima dnevni limit 60 eura – objasnio je tada Vedran Kajić za Večernji dodajući kako se bankomatom obično služe ljudi koji bitcoinom ne trguju redovito. I konvencionalne institucije sve više "lajkaju" bitcoin. Vrijednost koju su prepoznale leži u mogućnosti lake verificirane transakcije koja se može obaviti s bilo koje točke u tom sustavu. Procjena je Banco Santandera, velike španjolske banke koja i sama nastoji razviti virtualnu valutu, da bi korištenjem blockchaina financijske institucije širom svijeta uštedjele između 15 i 20 milijardi dolara, koliko sada koštaju transakcije koje se obavljaju redovitim putem. Može li on ipak u nekom trenutku zamijeniti današnji novac?
– Jednostavno ne postoji alternativni sustav naplate koji bi bio praktičan, pouzdan i anoniman u toj mjeri koliko je to plaćanje gotovinom. Stoga ne vjerujem da će popularizacija bitcoina znatno utjecati na smanjenje gotovinskih transakcija – zaključuje Marcel Majsan. – Ono što će se dogoditi jest da će bitcoin i druge alternativne kriptovalute, poput ethereuma, biti izbor. Na ljudima je da odluče hoće li koristiti sustav star tisuće godina ili revolucionarni tehnološki napredak – kažu bspendovci dodajući ipak kako bitcoin neće zamijeniti novac jer bitcoin jest novac, najstvarniji novac koji trenutačno postoji, ali i trenutačno najvredniji, možete na njega gledati kao na digitalno zlato ili digitalnu gotovinu.
– Budućnost bitcoin tehnologije upitna je jednako kao što je 1989. bilo upitno hoće li tehnologija interneta zaživjeti – poručuju Ivan i Vedran.*