Izmjene Zakona o radu odgađaju se za jesen, točnije za studeni, i službeno je potvrđeno iz Vlade, i to popratnim dokumentima kojima Račanova ekipa pokušava održati na životu socijalni pakt sa sindikatima. Naime, preostalim potpisnicima Partnerstva za razvoj - Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj udruzi sindikata i Matici hrvatskih sindikata javnih djelatnosti - Vlada je dostavila četiri dodatna dokumenta kojim se razrađuju njezini planovi vezani uza zapošljavanje, kretanje plaća, privatizaciju i socijalnu politiku.
Vlada će raditi na tome da "što više ekonomskih aktivnosti stanovništva uklopi u okvir radnog zakonodavstva, te provede ozakonjenje djelatnosti sive ekonomije koje zaslužuju tretman legalnosti". Nužna je, tvrde iz Vlade, fleksibilnost radnog zakonodavstva kako bi se trošak otpuštanja i zapošljavanja smanjio na razinu koja potiče novo zapošljavanje. Promjenama u Zakonu o radu uredit će se i doraditi atipični radni odnosi - zapošljavanje na određeno vrijeme, zapošljavanje preko agencija te rad izvan konvencionalnog radnog mjesta.
Nacionalna mirovina
Poduzetnicima bi, doduše tek za godinu dana, od srpnja 2003. godine trebalo stići još jedno financijsko olakšanje. Umjesto sadašnja 42 dana, u Vladi su, na zahtjev poslodavaca, spremni razmotriti mogućnost da poslodavac isplaćuje naknadu za bolovanje samo za prvih 15 dana. Nakon toga, obvezu isplate bolovanja preuzela bi država, odnosno zdravstveni sustav, što bi zdravstvenom fondu donijelo novu obvezu, ali i velik ustupak poduzetnicima koji se stalno žale da im bolovanja povećavaju troškove rada. Poslodavci su godinama tražili od Vlade da se kratka bolovanja, do tri dana, uopće ne plaćaju, kako bi destimulirali radnike da odlaze na bolovanja, a taj se prijedlog svidio i MMF-u. No, u Vladi nisu skloni podržati tu ideju, već im je bliža mogućnost prebacivanja troška bolovanja na zdravstveni sustav. Vlada se također obvezala da će do lipnja 2003. godine razmotriti mogućnost povećanja naknade za vrijeme nezaposlenosti, koja je sada 900 kuna. Usto, planira se uvesti i nacionalna mirovina za osobe koje nemaju staža, što je sve dobro tempirano za predizborno razdoblje.
Sve oči uprte u HUS
Istina, prema prijedlogu politike plaća do kraja 2004. godine, ne odustaje se od kontrole nad porastom plaća u javnom sektoru, državnoj upravi i javnim poduzećima, pa i unatoč izborima, ne treba očekivati povišice koje bi bile veće od stope rasta gospodarske aktivnosti. Moguće je da umjesto značajnije povišice, potkraj ove i iduće godine uskoči kakva božićnica, koja bi bila veća od lanjskih 250 kuna.
Ostanu li barem neki sindikati u paktu, Vlada je spremna donijeti i zakon o zaštiti radničkih potraživanja kojim bi se radnicima jamčila isplata tromjesečne plaće u slučaju da tvrtka završi u stečaju, a promijenili bi se i još neki propisi kojima se štiti sudska naplata neisplaćenih plaća. S Markova su trga sada, kad je u pitanju socijalni pakt, sve oči usmjerene na Hrvatsku udrugu sindikata, jedini industrijski sindikat koji je ostao u paktu. HUS je najavio da će potkraj idućeg tjedna na središnjem tijelu sindikata odlučivati o ostanku ili istupanju iz Partnerstva za razvoj, a ključnu će ulogu odigrati popratni dokumenti koje im je u srijedu dostavila Vlada. Sve dok je HUS u Partnerstvu, postoje nade da mu se naknadno vrate i ostali sindikati.
Zdenko Mučnjak, predsjednik HUS-a, komentira da je za njegov sindikat najvažnije kako će na kraju izgledati dokument o privatizaciji, odnosno hoće li država obvezati kupce javnih poduzeća da zadrže postojeću zaposlenost i djelatnost tvrtke ili neće. Ugradi li se takva obveza u kupoprodajne ugovore, te dobiju li radnici pravo da po povlaštenim uvjetima kupuju dionice tvrtki, tada bi HUS mogao ostati u socijalnom paktu, unatoč negativnom raspoloženju drugih sindikata prema tom obliku suradnje s vlašću.
Ljubica Gatarić