Prvih pola godine hrvatskog članstva u EU 261 liječnik zatražio je i dobio potvrdu za odlazak na rad ili školovanje u inozemstvo. Nastavi li se taj trend, liječnika koji će u godinu dana napustiti zemlju bit će više nego novodiplomiranih.
Petorka u svjetski vrh
Petogodišnja se recesija odrazila i na status najobrazovanijih u zemlji, pri čemu se može reći da se liječnici, uz informatičare, nalaze u skupini povlaštenih jer za njih posla ima i kod kuće, a širom su im otvorena vrata u inozemstvu. Liječnici kod nas u prosjeku zarađuju oko 10 tisuća kuna, vrhunski specijalisti s puno prekovremenog rada oko 15 tisuća, pa nije čudno što žele otići jer je u Njemačkoj već u prvoj godini specijalizacije osnovna bruto plaća četiri tisuće eura i redovito se povećava.
– Nisu samo plaće razlog odlaska u druge zemlje. Liječnici žele bolje uvjete rada i života, kaže prim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednik Hrvatske liječničke komore, koja nema povratne informacije koliko je liječnika kojima su izdane potvrde već otišlo.
Hrvatska ima 212 tisuća zaposlenih s visokom stručnom spremom koji zarađuju 8342 kune neto, ali ovisno o tome gdje rade njihova se primanja kreću od 5600 kuna u zaštitarskoj do 14.747 u duhanskoj industriji. Kao što stagniraju radničke plaće, ne povećavaju se ni plaće najobrazovanijih, koji su ostali i bez niza privilegija.
– Do 2008. godine dobar programski inženjer mogao je birati luksuzni službeni auto, korporacijska se kartica podrazumijevala, ali toga više nema, danas se pregovori vode samo o osnovnoj plaći i eventualno bonusu na kraju godine – kaže poznavatelj prilika u tom propulzivnom zanimanju.
Prema istraživanju portala Moj posao iz zadnjeg kvartala 2013. godine, neto plaća traženih IT programera iznosila je 10 do 11 tisuća kuna, s time što je, 2012. godine, prema Državnom zavodu za statistiku, oko 3,5 tisuća računalnih programera zarađivalo oko 9 tisuća kuna.
Kad bi se upisna politika na fakultetima vodila prema potražnji tada bi se godišnje “proizvodilo” tisuću, a ne samo 300-tinjak mladih inženjera informatike. No, zato brojni fakulteti izbace na godinu deset tisuća kojekakvih ekonomista, koji uglavnom ne uspijevaju naći posao jer ga sve teže nalaze i iskusni menadžerski vukovi. Manje je poznato da je upravo u informatičkoj branši stasalo niz tvrtki čiji su rezultati u svjetskom vrhu.
Sigurnost prije svega
Primjerice, Infobip iz Vodnjana drži treću poziciju u svijetu po inovacijama u sms bankarstvu, osječki Inchoo je među pet najboljih proizvođača web shopova, osječki Farmeron osvojio je mljekarsku industriju svojim aplikacijama, zagrebački Salespod napravio je bum s mobilnom aplikacijom za trgovačke putnike, a i tvrtka Pet minuta odlično se pozicionirala na globalnom tržištu mobilnih aplikacija. Svi su oni iskoračili u svijet zahvaljujući znanju domaćih programera.
Sanja Brkić, direktorica head hunting agencije Pedersen & Partners, kaže da kriza drastično utječe i na menadžere.
– Smanjuje se broj pozicija, tvrtke se ne šire, ne dolaze nove. Jedna osoba često pokriva više pozicija. Tvrtke ukidaju pojedinačne menadžerske pozicije u svakoj zemlji te postavljaju jednog menadžera za više zemalja – kaže Sanja Brkić te dodaje da se trenutačno uglavnom traže financijaši, osobe koje imaju iskustva u restrukturiranju, uštedama troškova i slično ili osobe koje mogu otvoriti neka nova tržišta ili kanale prodaje. Pada potražnja za osobama u marketingu ili korporativnim komunikacijama.
– Plaće su se smanjile, kao i očekivanja kandidata. Svi su malo oprezniji i realniji. Najviše se cijeni sigurnost posla, ističe Sanja Brkić. Ilustracije radi, 50-godišnji menadžer s iskustvom rada u brojnim kompanijama kaže da se njegova cijena spustila na 8 do 10 tisuća kuna mjesečno, dok je prije pet godina mogao birati posao za 20-tak tisuća kuna neto i uz to i niz dodatnih pogodnosti.
OPET ste mi zbrisali moj komentar, zakaj.