Plaće podijelile laike i svećenike

Do 1. listopada ove godine zaposlenici u ustanovama Hrvatske biskupske konferencije nisu imali pravo na prekovremeni, na naknadu za noćni rad ili za rad vikendom i blagdanom. Riječ je o zaposlenima u Tajništvu HBK te na Hrvatskom katoličkom radiju, u Informativnoj katoličkoj agenciji, Hrvatskom Caritasu, Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve te Hrvatskom institutu za liturgijski pastoral. Tako se, primjerice, dogodilo da novinari Ike za praćenje pokopa i izbora novoga pape nisu dobili ni lipu više od uobičajene plaće.

Takvu kaotičnu situaciju, kad se nije znalo ni radno vrijeme ni mnoga druga prava iz radnog odnosa, od 1. listopada nadomjestila su tri pravilnika koja su tog dana stupila na snagu, a koje je 12. rujna prihvatilo Stalno vijeće HBK u Gospiću. Tri su pravilnika, koje Večernji list prvi predstavlja javnosti: Pravilnik o radnom vremenu, plaćenom i neplaćenom dopustu, te godišnjem odmoru u Tajništvu i ustanovama HBK, Pravilnik o plaćama i ostalim materijalnim pravima zaposlenika u Tajništvu i ustanovama HBK te Pravilnik o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u Tajništvu i ustanovama HBK.

Istina, na tim se pravilnicima radilo oko dvije godine i zapravo su kompromis između onoga što su željeli biskupi i onoga na što su upozoravali pojedini šefovi ustanova HBK. Kompromis zato što su pravilnici u prijašnjim verzijama bili puno restriktivniji prema pravima zaposlenika, a usto su imali članke koji su bili protuzakoniti. Tako su ovi pravilnici nastali na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, iako ni njima nisu zadovoljni zaposlenici. No, drže da je bolje da i takvi postoje kakvi jesu nego da nema nikakvih kao što je bilo donedavna.

Radna subota
Zaposlenicima je tako propisan radni tjedan od 40 sati, ali ga raspoređuju odgovorne osobe, pa je u nekim ustanovama i subota radni dan. Uza sve državne blagdane i nedjelje, zaposlenici HBK još ne rade i na Veliki petak i Veliku subotu, a pravo na plaćeni godišnji odmor imaju u trajanju od najmanje 18 do najviše 30 radnih dana. Posebna su priča plaće. Svećenici u ustanovama HBK dobivaju plaću, ili nagradu u crkvenom jeziku, prema Financijskom sustavu Zagrebačke metropolije, pa su laici i svećenici stavljeni u neravnopravan položaj.

Primjerice, ravnatelj jedne ustanove ima malo više od 7000 kuna plaće ako je klerik, odnosno čak 12.400 kuna ako je laik. No, ima još jedna vrlo čudna odredba. Iako je propisano da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, i da se kao osnovica za izračun plaće koristi osnovica za državne službenike i namještenike (što trenutačno iznosi 4414,42 kune), sve to relativizira odredba da će se plaće prilagođavati "u skladu sa stvarnim financijskim mogućnostima HBK".

Drugim riječima, Stalno vijeće HBK ili neko drugo tijelo, ne piše tko, može odlučiti da nema dovoljno novca za plaće kako je određeno pravilnikom te ih može smanjiti, što unosi određenu nesigurnost među zaposlenike. Svećenici su pak izuzeti od ovih plaća jer se podrazumijeva da oni ne dobivaju plaću nego nagradu. Oni su i na čelu četiri-pet navedenih ustanova HBK.

Uvećana plaća
Osnovna plaća uvećava se 40 posto za rad noću, 50 posto za prekovremeni rad te 35 posto za rad neradnim danom. Umirovljenjem zaposleniku pripada 8000 kuna otpremnine ako je neprekidno radio 10 godina u ustanovama HBK. Jubilarne nagrade kreću se od 1500 kuna za 10 godina do 5000 kuna za 50 godina staža. Godišnje se po zaposleniku može isplatiti najviše 2000 kuna za potpore i darove kao što su božićnica, uskrsnica i naknada za godišnji odmor. Zanimljivo je i to da će se dnevnica od 170 kuna za službeni put zaposleniku smanjiti za trošak prehrane ako je osigura poslodavac. Od zaposlenika se pak traži da "moraju biti svjesni da svojim radom sudjeljuju u poslanju Crkve, stoga se od njih traži kršćansko svjedočenje u osobnom i javnom životu".

Na papiru je puno toga riješeno. No već se prvi mjesec primjene dogodilo da nekima, kao Iki, nisu isplaćene naknade. Očito treba više vremena da se svlada dojučerašnji kaos.

Do 1. listopada ove godine zaposlenici u ustanovama Hrvatske biskupske konferencije nisu imali pravo na prekovremeni, na naknadu za noćni rad ili za rad vikendom i blagdanom. Riječ je o zaposlenima u Tajništvu HBK te na Hrvatskom katoličkom radiju, u Informativnoj katoličkoj agenciji, Hrvatskom Caritasu, Centru za promicanje socijalnog nauka Crkve te Hrvatskom institutu za liturgijski pastoral. Tako se, primjerice, dogodilo da novinari Ike za praćenje pokopa i izbora novoga pape nisu dobili ni lipu više od uobičajene plaće.

Takvu kaotičnu situaciju, kad se nije znalo ni radno vrijeme ni mnoga druga prava iz radnog odnosa, od 1. listopada nadomjestila su tri pravilnika koja su tog dana stupila na snagu, a koje je 12. rujna prihvatilo Stalno vijeće HBK u Gospiću. Tri su pravilnika, koje Večernji list prvi predstavlja javnosti: Pravilnik o radnom vremenu, plaćenom i neplaćenom dopustu, te godišnjem odmoru u Tajništvu i ustanovama HBK, Pravilnik o plaćama i ostalim materijalnim pravima zaposlenika u Tajništvu i ustanovama HBK te Pravilnik o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u Tajništvu i ustanovama HBK.

Istina, na tim se pravilnicima radilo oko dvije godine i zapravo su kompromis između onoga što su željeli biskupi i onoga na što su upozoravali pojedini šefovi ustanova HBK. Kompromis zato što su pravilnici u prijašnjim verzijama bili puno restriktivniji prema pravima zaposlenika, a usto su imali članke koji su bili protuzakoniti. Tako su ovi pravilnici nastali na temelju Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, iako ni njima nisu zadovoljni zaposlenici. No, drže da je bolje da i takvi postoje kakvi jesu nego da nema nikakvih kao što je bilo donedavna.

Radna subota
Zaposlenicima je tako propisan radni tjedan od 40 sati, ali ga raspoređuju odgovorne osobe, pa je u nekim ustanovama i subota radni dan. Uza sve državne blagdane i nedjelje, zaposlenici HBK još ne rade i na Veliki petak i Veliku subotu, a pravo na plaćeni godišnji odmor imaju u trajanju od najmanje 18 do najviše 30 radnih dana. Posebna su priča plaće. Svećenici u ustanovama HBK dobivaju plaću, ili nagradu u crkvenom jeziku, prema Financijskom sustavu Zagrebačke metropolije, pa su laici i svećenici stavljeni u neravnopravan položaj.

Primjerice, ravnatelj jedne ustanove ima malo više od 7000 kuna plaće ako je klerik, odnosno čak 12.400 kuna ako je laik. No, ima još jedna vrlo čudna odredba. Iako je propisano da osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je zaposlenik raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, i da se kao osnovica za izračun plaće koristi osnovica za državne službenike i namještenike (što trenutačno iznosi 4414,42 kune), sve to relativizira odredba da će se plaće prilagođavati "u skladu sa stvarnim financijskim mogućnostima HBK".

Drugim riječima, Stalno vijeće HBK ili neko drugo tijelo, ne piše tko, može odlučiti da nema dovoljno novca za plaće kako je određeno pravilnikom te ih može smanjiti, što unosi određenu nesigurnost među zaposlenike. Svećenici su pak izuzeti od ovih plaća jer se podrazumijeva da oni ne dobivaju plaću nego nagradu. Oni su i na čelu četiri-pet navedenih ustanova HBK.

Uvećana plaća
Osnovna plaća uvećava se 40 posto za rad noću, 50 posto za prekovremeni rad te 35 posto za rad neradnim danom. Umirovljenjem zaposleniku pripada 8000 kuna otpremnine ako je neprekidno radio 10 godina u ustanovama HBK. Jubilarne nagrade kreću se od 1500 kuna za 10 godina do 5000 kuna za 50 godina staža. Godišnje se po zaposleniku može isplatiti najviše 2000 kuna za potpore i darove kao što su božićnica, uskrsnica i naknada za godišnji odmor. Zanimljivo je i to da će se dnevnica od 170 kuna za službeni put zaposleniku smanjiti za trošak prehrane ako je osigura poslodavac. Od zaposlenika se pak traži da "moraju biti svjesni da svojim radom sudjeljuju u poslanju Crkve, stoga se od njih traži kršćansko svjedočenje u osobnom i javnom životu".

Na papiru je puno toga riješeno. No već se prvi mjesec primjene dogodilo da nekima, kao Iki, nisu isplaćene naknade. Očito treba više vremena da se svlada dojučerašnji kaos.Zaposlenici moraju biti svjesni da svojim radom sudjeluju u poslanju Crkve, stoga se od njih traži kršćansko svjedočenje u osobnom i javnom  životu.Zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa naročito i zbog uporabe vulgarnih ili pogrdnih izraza u prostorijama poslodavca i/ili za vrijeme radnog vremena.Poslodavac ima pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku koji specifičnu crkvenu službu koju obavlja u HBK ne obavlja u skladu s crkvenim naučavanjem i smjernicama HBK.

Kao osnovica za izračun plaće koristi se osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike.Zaposlenik ima pravo na potpore i darove (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor) najviše u visini neoporezivih svota (ukupno 2000 kuna godišnje).Prigodom odlaska u mirovinu zaposleniku pripada otpremnina od 8000 kuna ako je neprekidno radio u Tajništvu ili ustanovama HBK najmanje 10 godina.
Neki detalji

Svjedočenje
Zaposlenici moraju biti svjesni da svojim radom sudjeluju u poslanju Crkve, stoga se od njih traži kršćansko svjedočenje u osobnom i javnom
životu.

Vulgarnost
Zaposlenik krši obveze iz radnog odnosa naročito i zbog uporabe vulgarnih ili pogrdnih izraza u prostorijama poslodavca i/ili za vrijeme radnog vremena.

Otkaz
Poslodavac ima pravo otkazati ugovor o radu zaposleniku koji specifičnu crkvenu službu koju obavlja u HBK ne obavlja u skladu s crkvenim naučavanjem i smjernicama HBK.

Osnovica
Kao osnovica za izračun plaće koristi se osnovica za izračun plaće za državne službenike i namještenike.

Darovi
Zaposlenik ima pravo na potpore i darove (božićnica, uskrsnica, naknade za godišnji odmor) najviše u visini neoporezivih svota (ukupno 2000 kuna godišnje).

Otpremnina
Prigodom odlaska u mirovinu zaposleniku pripada otpremnina od 8000 kuna ako je neprekidno radio u Tajništvu ili ustanovama HBK najmanje 10 godina.