Plan je spašavati godišnje 4500 ljudi od smrti zbog raka

Od invazivnog raka prošle je godine umrlo 13.809 ljudi u Hrvatskoj. Od toga 8049 muškaraca, većinom od raka pluća (2079) i 5849 žena, najviše od raka debelog crijeva (919). Svake 22 minute nekome se dijagnosticira rak, a svakih 38 minuta netko od njega umre. Na pet novootkrivenih zloćudnih bolesti, tri osobe umiru, što je omjer u kojem znatno zaostajemo za razvijenijim europskim zemljama, ali i nekim u okruženju.

Stručnjaci su odlučili promijeniti loš trend i napravili Nacionalni plan borbe protiv raka (NPPR) kojim će znatno smanjiti pobol i smrtnost od zloćudnih bolesti, pritom optimizirajući troškove onkološke skrbi. Plan sadrži 228 mjera zdravstvene skrbi – od prevencije, ranog probira i kvalitetne dijagnostike do liječenja i monitoringa ishoda, a o njegovoj primjeni, ciljevima i problemima razgovaralo se danas na okruglom stolu Večernjeg lista, koji je okupio ključne aktere koji će Plan provoditi.

Ishodi liječenja

Svjetski stručnjaci Plan su visoko ocijenili. Na Vladi će se naći do kraja godine, a dijelom će se financirati iz proračuna dijelom iz fondova EU, a postoje i drugi fondovi na koje ćemo aplicirati, kazao je ministar Milan Kujundžić, izrazivši pritom žaljenje što plan borbe protiv raka debelog crijeva nije dovoljno plasiran u javnosti pa je odaziv na probir tek oko 25%.

Prof. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva i predsjednik Povjerenstva za izradu i praćenje Plana, pojasnio je i financijsku evaluaciju Plana.

– Pitanje je bilo: jesmo li u stanju za deset godina polučiti današnje danske rezultate u ishodima liječenja? Ako bi 2030. u Hrvatskoj polučili danske rezultate ishoda liječenja iz 2015., godišnje bi spašavali 4500 Hrvata od smrti od raka. To moramo napraviti! Ako bismo implementirali danske rezultate jednako iz primarne i sekundarne medicine, a to podrazumijeva borbu protiv pušenja, alkohola, infektivnih bolesti, protiv zagađenja u radnom okolišu te tjelovježbu, tj. tjelesno zdravlje te dobre programe sekundarne prevencije (rak vrata maternice, debelog crijeva, pluća i dojke), ako bismo primijenili češki model u kojem obiteljskim doktorima podižu odnosno spuštaju plaću ovisno o tome jesu li se njihovi pacijenti odazvali ili nisu preventivnim programima, za deset godina bi od pojave raka spasili 4700 Hrvata! Pa ako zbrojimo ta dva utjecaja, dobijemo nakon deset godina implementacije Plana 110 tisuća spašenih života! Kada to podijelimo s novcem, ispada 13.200 kuna za godinu produženog života, a ono što Svjetska zdravstvena organizacija drži isplativim je 2 do 3 BDP-a po godini produženog života. Znači, SZO kaže da je isplativo potrošiti 36.000 eura, a mi ćemo napraviti za manje od dvije – kazao je prof. Vrdoljak.

To je moguće, kaže, jer smo na dnu ljestvice po preživljenju raka, a što s niže stope kreneš, polučuješ lakše i brže ishode!

– Riječ je o tako isplativom ulaganju, da ja ne vidim pametniji put potrošiti 1,5 milijardi kuna za deset godina Plana, za toliki broj spašenih godina života. To je najjeftinija, najbolja investicija u opstojnost hrvatske nacije i istinsku i pravu reformu hrvatskog zdravstva – zaključio je prof. Vrdoljak.

Neke smo stvari počeli provoditi i prije implementacije Plana. Na listu lijekova HZZO-a Hrvatska može biti ponosna i to ne samo u onkologiji, naveo je prof. Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

– Da Plan zaživi, trebat će strukturalne promjene i rezultati neće biti vidljivi odmah sutra – rekao je, podsjetivši da je onkološka dijagnoza nekad značila smrtnu presudu, dok su danas dramatično promijenila prognoza pojedinog bolesnika.

– Treba nam podrška medija, kompletne struke, a nas je kočio pluralizam interesa – otvoren je prof. Pleština.

Ministar Kujundžić naglasio je kako je velika stvar što će Hrvatska imati laboratorij personalizirane medicine, zahvalivši dr. Miloradu Goševu što je centrali tvrtke La Roche prezentirao Hrvatsku kao pravo mjesto za takav laboratorij i premijeru Plenkoviću koji je lobirao za to.

– Klasično liječenje podrazumijeva dijagnozu i liječenje istim lijekom, koji nekome pomaže a nekome ne. U personaliziranom će se laboratoriju znati: nema vam smisla počinjati s tim lijekom ili pak, ma kako bio skup, tom će pacijentu pomoći, pa će u ishodu liječenja tu biti velikog pomaka – kazao je ministar.

Akademik Miroslav Samaržija podsjetio je na odobreni program ranog otkrivanja raka pluća, koji će krenuti početkom prosinca.

– Htjeli smo još napraviti informatičku platformu za naručivanje i praćenje ne samo ishoda nego i cijelog programa. Centralnu ulogu imat će liječnici obiteljske medicine koji će bez ikakvih uputnica ljude upućivati izravno u radiologije, bez čekanja jer su termini unaprijed određeni, a dobit će strukturirano mišljenje i naputak što dalje kad netko od ispitanika postane i bolesnik. Dakle, htjeli bismo napraviti model koji će medicinu u punom smislu učiniti socijalnom – rekao je akademik Samaržija.

Onkološka mreža

U Planu je sve mjerljivo, napomenuo je prof. Vrdoljak, pa tako predviđa i oduzimanje ili dodavanje na plaći obiteljskih liječnika, ovisno o postotku odziva pacijenata na skrining programe. Kako je sve vidljivo, to će razviti kompeticiju među liječnicima i motivirati ih da pacijente potiču da se odazovu.

Prof. Pleština je naglasio važnost definiranja onkološke mreže kako bi svi pacijenti dobili jednako kvalitetno liječenje, umjesto da svi operiraju sve. Naveo je da se bar 30% novca za dijagnostiku uzalud rasipa. Predsjednik Liječničke komore dr. Krešimir Luetić podsjetio je da su ljudi ključni za provedbu, a trenutačno imamo 37 internističkih onkologa i 91 onkologa - radioterapeuta.

U ime udruga pacijenata, Ljiljana Vukota naglasila je da pacijenti žele biti liječeni u centrima izvrsnosti i ne traže da im je bolnica u krugu od dva kilometra. Ivana Kalogjera upozorila je na višesatna čekanja bolesnika unatoč terminima, a Ivica Belina dao primjedbu jer pacijenti nemaju uvid u svoje podatke.

Nacionalni plan Vladin je prioritet, što će doći do izražaja od siječnja kada RH predsjeda EU, podsjetila je dr. Vera Katalenić Janković, pomoćnica ministra.

Na okruglom stolu sudjelovali su i dr. Jelena Matuzović iz HZZO-a, dr. Mario Šekerija, voditelj Registra za rak u HZZO-u te Sani Pogorilić iz Inovativne farmaceutske industrije.