Plan pada zbog sindikata i reza na naknadama

– Proračun se kreće u pravom smjeru, ali to je nastavak politike malih koraka i skromne fiskalne prilagodbe – komentar je Željka Lovrinčevića s Ekonomskog instituta na Vladin najvažniji dokument u ovoj godini. Dan prije njegove objave Europska je komisija poslala rano upozorenje Hrvatskoj da još ima vremena svoje fiskalne obveze dovesti u red, a Lovrinčević ističe da je prvi proračun Oreškovićeve Vlade morao biti radikalniji.

Njegove procjene i izračuni pokazuju da bi ovogodišnji deficit mogao biti samo 1,5 milijardi kuna niži od prošlogodišnjeg ostvarenja, odnosno da će fiskalna prilagodba iznositi samo 0,4 posto BDP-a. Vrlo je moguće, kaže, da je prošla Vlada već u 2015. godini spustila deficit opće države na 3,5 posto BDP-a, zbog čega je ova morala biti ambicioznija.

Gdje će sve rezati?

– Vlada je trebala krenuti u proces smanjenja broja zaposlenih jer je stanje dugoročno neodrživo. Gleda li se uži javni sektor, iz uprave bi moralo otići 20 tisuća zaposlenih, a iz šireg javnog sektora 40 tisuća. Sumnjam da će sindikati prihvatiti plan da plaće u javnom sektoru ostanu zamrznute tri godine – ističe Lovrinčević koji je uvjeren da su neriješeni odnosi sa sindikatima prva zamka jučer predstavljenog proračuna. Sindikati u rukama imaju sporazum koji im jamči visoku povišicu, a čak kad bi nekim čudom prihvatili trogodišnje zamrzavanje primanja, Lovrinčević upozorava da bi ta politika dovela do daljnjeg kadrovskog osipanja, odlaska obrazovanih stručnjaka bilo u inozemstvo, poput liječnika, ili u privatni sektor.

Druga je zamka što se proračun oslanja na značajno povlačenje sredstava iz europskih fondova, a zaboravlja se da administracija faktički ne radi tri-četiri mjeseca. – Ne budu li se dobro ekipirali, Vladi će biti jako teško povećati prihode iz europskih fondova za više od 4,5 milijardi kuna – ističe Lovrinčević.

Ministar financija tvrdi da su rashodi koji se financiraju iz domaćih izvora, odnosno poreza, ostali na razini prošlogodišnjeg ostvarenja, no iz Vladina dokumenta se to ne može iščitati jer se prijedlog proračuna referira na plan Milanovićeve Vlade, a ne na konačno ostvarenje koje je u mnogim segmentima bilo niže od plana.

– Europska komisija želi vidjeti na čemu se temelje Vladine projekcije. To se iz proračuna ne može vidjeti. Prihodna je strana proračuna planirana korektno, no otvoreno je pitanje što će se događati s rashodnom stranom jer ne postoji normativni okvir koji će ga pratiti – upozorava Lovrinčević. Jedan od točki na kojoj bi proračun mogao pasti jest i ušteda teška 560 milijuna kuna na naknadama građanima, jer je ne prati zakonodavni okvir. Osim kod školskog prijevoza, ni jučer nije rečeno gdje će još rezati. Jedan od ključnih ciljeva premijera Tihomira Oreškovića jest i aktiviranje državne imovine u vrijednosti 500 milijuna eura ili približno 4 milijarde kuna. U proračunu se ipak navode nešto niže brojke. Tako bi se od prodaje državnih udjela i dionica trebalo prikupiti 1,6 milijardi kuna te još 684 milijuna kuna od prodaje nefinancijske imovine, odnosno stanova u državnom vlasništvu.

Manje za nezaposlene

I ovako smanjen, taj je plan i dalje ambiciozan ima li se na umu loše iskustvo s prodajom državne imovine u prethodnim godinama. Idući bi tjedan Vlada trebala realizirati svoje prvo veliko zaduženje teško četiri milijarde kuna, i to na domaćem tržištu. Za refinanciranje obveza koje ove godine dospijevaju na naplatu, kao i za pokrivanje novog deficita, državi će ove godine trebati 26 milijardi kuna, koje će se manjim dijelom namaknuti iz privatizacije ako od prodaje stignu 2,2 milijarde kuna, a većim dijelom kroz novo zaduživanje.

Manje novca za obrazovne programe, a posebno za prijevoz školske djece, nije nešto čime se može pohvaliti. U proračunu se mogu naći i neke svjetonazorske vrijednosti koje se pokazuju kroz smanjenje proračuna za manjine, ili pak unošenje stavke za financiranje proslave na Bleiburgu. Manje se sredstava planira i za aktivne mjere na tržištu rada, i to približno 200 milijuna kuna manje u odnosu na lanjsku realizaciju. Poslodavci okupljeni oko HUP-a i Hrvatske gospodarske komore očekivano su pohvalili Vladino nastojanje da zaustavi rast javnog duga i spusti deficit, no HGK navodi da je hrvatski proračun i dalje velik, dok HUP sumnja da će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti 2 posto te da će Vlada uspjeti u realizaciji svojih privatizacijskih planova.

>>Analitičari: Proračun nije reformski. Zaokret izostao

>>Najveći gubitnici i dobitnici proračuna: Za znanost i obrazovanje 158 milijuna kn manje