Čelnici europskih država, poput njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, dva će puta tijekom hrvatskog predsjedanja Vijećem EU u prvoj polovini sljedeće godine boraviti u Zagrebu. U Hrvatskoj će biti organizirana dva summita na najvišoj razini, sa sudjelovanjem čelnika država i vlada – prvi posvećen proširenju i državama jugoistočne Europe, a drugi s temom istočnog partnerstva. Kako bi predsjedanje dočekali spremni, svi će ministri i državni tajnici početkom rujna krenuti na edukaciju.
Sve vode Hrvati
Kako nam kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, završen je kalendar događanja i u Hrvatskoj te u Bruxellesu i Luxembourgu – ukupan broj događanja dogovorenih s Komisijom i Glavnim tajništvom Vijeća EU te s Europskim parlamentom iznosi vrtoglavih 1560. Hrvatski državni dužnosnici i službenici predsjedat će svim tim sastancima. U Bruxellesu se predviđa održavanje 1400 sastanaka i događanja, dok će ih u Zagrebu biti 160, od toga 27 na visokoj razini. Uz dva summita održat će se i 12 neformalnih ministarskih sastanka, potom konferencije na ministarskoj razini te posjet cijele Europske komisije i posjet konferencije predsjednika Europskog parlamenta. No, da bi se te brojke stavile u kontekst, treba znati što znači “predsjedanje EU”.
Država, u ovom slučaju Hrvatska, predsjeda Vijećem EU, tijelom koje donosi zakonodavstvo, koordinira politike EU i “izravan” je predstavnik država članica preko ministara i državnih tajnika. Vijeće se sastaje u deset različitih “sastava” (ili vijeća), ovisno o temi o kojoj se raspravlja – za poljoprivredu, konkurentnost, ekonomske i financijske poslove, zapošljavanje i socijalnu politiku, pravosuđe... O svim zakonodavnim prijedlozima i drugim inicijativama – a Hrvatska će kao predsjedateljica davati ton u skladu s prioritetima koje je sama odredila, među kojima su ekonomski rast i demografija, povezivost, sigurnost i proširenje – raspravlja se najprije na sastancima radnih skupina, a već su određeni njihovi predsjedavajući i zamjenici, te timova koji će podupirati njihov rad, kako je uostalom i određeno Akcijskim planom koji je donijela Vlada. Potom, država predsjedateljica u svojoj državi održava neformalne ministarske sastanke koji služe za bistrenje određenih ideja te za pripremu prijedloga koji bi se onda usvojili na formalnim ministarskim sastancima. Kako je Hrvatska odabrala model predsjedanja sa sjedištem u Bruxellesu, kao i druge manje članice, jer je ekonomičniji, glavninu poslova obavljat će hrvatsko stalno predstavništvo u EU. Ono je gotovo popunjeno, odnosno tamo je do sada premješteno oko 200 diplomata i državnih službenika iz raznih resora. Za te je potrebe od Bugarske unajmila dodatan prostor u Bruxellesu površine 1830 četvornih metara, a za njega će se plaćati 28.000 eura mjesečno.
Nedavno je imenovana nova veleposlanica u EU Irena Andrassy, jedna od onih za koje se govorilo da je “svaki papir u pregovorima prošao kroz njezine ruke”. Također, organizacijski se popunio i prostor u MVEP-u imenovanjem Nikoline Brnjac kao državne tajnice. Riječ je zapravo o tzv. delegiranom ministru, funkciji koja postoji u svakom predsjedanju, osobi koja ima politički pozadinu i koja predstavlja stajališta Vijeća pred parlamentom. Dosad je razne elemente obuke prošlo 720 državnih službenika, dijelom u Zagrebu, a dijelom u Bruxellesu, dok je krajnja brojka za edukaciju njih 800. Također, početkom rujna počinje edukacija i trening ministara i državnih tajnika, što je uobičajena procedura. Projekt edukacije financira se iz Europskog socijalnog fonda, a sve ostale troškove predsjedanja snosi država predsjedateljica. Oni se u hrvatskom slučaju grubo procjenjuju na između 50 i 60 milijuna eura, pri čemu dio odlazi samo za predsjedanje, dok se dio odnosi na rad na domaćoj infrastrukturi, odnosno poslove koji bi i neovisno o predsjedanju trebali biti napravljeni.
Novih zapošljavanje nema – osim popunjavanja mjesta u onim tijelima iz kojih su povučeni ljudi za rad u radnim skupinama, no novi se djelatnici primaju na određeno vrijeme, dok traje predsjedanje. Odabrani su i studenti koji će volontirati tijekom predsjedanja, ali samo za protokolarne potrebe na sastancima na koja dolaze ministri, predstavnici vlada i država, a pronaći će se i način da ih se nagradi za rad. Proveden je niz javnih nabava – na leasing, koji će trajati samo tijekom predsjedanja, uzeta su vozila srednje gornje klase te ona kombinirana, kakva nemaju druga ministarstva ili tijela državne uprave. Hrvatska je pokušala naći sponzore za vozni park, no interesa nije bilo. Odgovor je uvijek bio da je “Hrvatska premalo tržište”. U tijeku je nabava usluga hotelskog smještaja za najvišu razinu gostiju i za catering. Namjera je imati hrvatska jela, ali i da ponuda bude jednoobrazna te da tijekom svih događanja na visokoj razini bude provedena jednako.
Oprema i logo
Također, radi se na nabavi konferencijske opreme koju ne posjeduju ministarstva, kao što je videozid ili kabine za prevoditelje budući da će se morati prevoditi na sve službene jezike EU. Ta se oprema također nabavlja na leasing. Izrađuje se i IT sustav, preuređuje se Nacionalna i sveučilišna knjižnica, a radovi teku prema planu, kažu iz MVEP-a. Priprema se i kulturni program kojim će se predstaviti hrvatska kultura, ali i pronaći poveznice Hrvata sa svakom državom članicom. Još se radi na sloganu, ali zato je izabran logo. No, kako nalažu uzusi, on se objavljuje uoči samog početka predsjedanja.
Ove ministre nitko i ništa ne može educirati.