Plavi rak i more prijete očuvanju Vranskog jezera

Najveće hrvatsko jezero moglo bi postati slano?! Osim prirodnog doticaja Vranskog jezera kroz propusni kraški teren, tu bojazan potencira i umjetni kanal Prosika pokraj Pirovca gdje, unatoč mnogim najavama u posljednjih petnaestak godina, nikada nije napravljena zapornica. Riječ je o svojevrsnoj brani koja bi onemogućila prodor mora u jezero i kroz umjetni kanal.

I Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero, po stupanju na tu dužnost 2014. godine tražio je realizaciju ovog projekta kojim bi se onemogućilo podizanje saliniteta jezera kakvo je, primjerice, bilo 2012. godine.

Balastne vode

– Salinitet bi trebao biti od jedan do tri promila, no te je godine bio i do 35 kod Prosike, a 16 u dijelu kod ornitološkog rezervata.

Tada se dogodio i pomor ribe – rekao nam je Danijel Katičin ističući kako se nada da će za projekt izgradnje zapornica uskoro biti ishođena lokacijska dozvola.

Razočaran je sporošću administracije i ističe kako su problem u realizaciji ovog projekta i neriješeni imovinskopravni odnosi. Sam projekt trebao bi koštati oko sedam i pol milijuna kuna, a financirale bi ga Hrvatske vode.

– Činjenica je da se podiže razina mora i mislim da treba učiniti sve da zaštitimo bogatstvo Vranskog jezera – zaključio je Danijel Katičin.

I stručne službe u Parku prirode Vransko jezero ističu da je ekosustav jezera narušen te da je najnovija prijetnja pojava američkog plavog raka, autohtone vrste zapadne obale Atlantskog oceana i Meksičkog zaljeva.

U Americi je plavi rak delicija, a u Vranskom jezeru opasnost. Kako je riječ o invazivnoj morskoj vrsti koja za mriješćenje preferira bočate vode poput Vranskog jezera, samim time velika je prijetnja za već ionako narušen ekosustav jezera.

Stručni suradnik Parka prirode Vransko jezero, biolog i magistar ekologije Antonio Karaga ističe kako plavi rak predstavlja opasnost za autohtonog bijelog raka, ali i za riblje vrste zbog načina na koji se hrani.

Plavi je rak u Mediteran stigao vjerojatno s balastnim vodama, također jednim od najopasnijih onečišćivača u današnje vrijeme. Vodeni je balast voda s tvarima u njoj, a može sadržavati nekoliko tisuća morskih organizama.

Poziv građanima

– Plavi su rakovi svejedi i jedu sve čime bi se hranile i ribe.

Kod nas smo pronašli tri mužjaka i jednu ženku, a zbog toga što je riječ o invazivnoj vrsti, pozvali smo građane da nas izvijeste ako ga primijete i da ga ne vraćaju u vodu.

Ono što je činjenica jest da mu odgovara bočata voda, no našli smo ženku kojoj odgovara slana voda, a pretpostavljamo da su se pojavili 2013. godine, odnosno nakon velike prijetnje jezeru kada se salinitet zbog suše i prodora mora znatno podigao i kada se dogodio i pomor ribe – objasnio nam je Antonio Karaga.