Reforme Unije

Plenković glede EU-a kaže da treba jačati demokraciju, biti koristan građanima te imati globalnu ulogu

Foto: Robert Anic/PIXSELL
plenković
Foto: Davor Javorović/Pixsell
Premijer Andrej Plenković
01.03.2017.
u 22:33
Komentirajući "Bijelu knjigu o budućnosti Europe: razmišljanja i scenariji za EU27 do 2025.", koju je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, hrvatski premijer je označio tri ključno važna područja djelovanja
Pogledaj originalni članak

Europska unija treba osnažiti demokratski legitimitet institucija i spriječiti demagogiju i populizam, ostvariti osjetnu korist za građane te imati globalnu ulogu, rekao je premijer Andrej Plenković u izjavi za središnji dnevnik HRT u srijedu komentirajući prijedloge za reforme EU.

"Hrvatska je privržena europskom projektu, moja vlada je privržena europskom projektu, temeljnim vrijednostima koje dijelimo", rekao je Plenković.

Komentirajući "Bijelu knjigu o budućnosti Europe: razmišljanja i scenariji za EU27 do 2025.", koju je predstavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, hrvatski premijer je označio tri ključno važna područja djelovanja.

"Prvo je da osnažimo demokratski legitimitet europskih institucija i  sprječavamo demagogiju i populizam", rekao je Plenković. "To je agenda koja mora biti visoko na mjestu prioriteta", istaknuo je.  

Drugu važnu zadaću premijer vidi u tome da građani "osjete konkretne koristi" europskih politika i europskog proračuna. "Osobito se to odnosi na Hrvatsku kao novu članicu", rekao je. Treći je prioritet da Unija, "nažalost, bez Ujedinjenog Kraljevstva" i dalje ima "profiliranu globalnu ulogu" u gospodarskom, političkom i sigurnosnom smislu.

Unija treba nastaviti pridonositi onim međunarodnim organizacijama koje upravljaju svjetskim procesima, drži hrvatski premijer.  Juncker je u srijedu predstavio pet mogućih scenarija: zadržati status quo; EU samo kao jedinstveno tržište; Europa s više brzina; EU s manje ovlasti, ali efikasnija; EU koja će u više područja raditi zajedno.

Bijela knjiga je doprinos Komisije za summit koji se održava 25. ožujka u Rimu u povodu proslave 60. obljetnice Rimskih sporazuma. Na tom bi summitu trebao započeti proces u kojem bi 27-orica trebala donijeti odluku o budućoj Uniji.

O predloženim scenarijima trebaju se izjasniti zemlje članice, što ne treba očekivati prije nego što se završe važni izbori u Nizozemskoj, 15. ožujka, zatim u svibnju predsjednički izbori u Francuskoj te u rujnu parlamentarni izbori u Njemačkoj.

Juncker bi u svom govoru o stanju Unije 2017. u rujnu pred Europskim parlamentom trebao rezimirati raspravu i razmišljanja država članica, a na summitu u prosincu trebali bi se formulirati prvi zaključci.

>> 'Gledamo profašističke marševe po zagrebačkim trgovima, nesigurnost raste'

USUSRET VELIKOM KATOLIČKOM BLAGDANU

Simona Mijoković: 'Djed Božićnjak' sotonsko je djelo, a svoju djecu ne darujem na dan Božića

- Moja djeca ne vjeruju u postojanje "Djeda Božićnjaka". To je sotonsko djelo i sigurno znam da svoj život, roditeljstvo i odgoj želim graditi na stijeni Isusa. Ta stijena neće se nikada srušiti. A kada je nešto sagrađeno na pijesku, na lažima, kad tad će se srušiti. Moja djeca znaju da je "Djed Božićnjak" lažac i da ne postoji. On je čak i kradljivac, uzima sve ono što Božić uistinu jest, rođenje Isusa Krista. Uzima kroz nametnutu kupovinu, a što je lažni privid sreće - istaknula je za Večernji list Simona Mijoković.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.