Krim je Ukrajina, završio je svoj govor premijer Andrej Plenković na ukrajinskom jeziku u ponedjeljak na inauguracijskom samitu Krimske platforme u Kijevu, napomenuvši kako je tamo “s ukrajinskim prijateljima i europskim kolegama kako bi poslao snažnu i jedinstvenu podršku teritorijalnoj cjelovitosti i suverenosti Ukrajine”, i zaradio pljesak. Istim riječima započeo je svoje obraćanje predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, dodajući kako je tamo da “potvrdi nepokolebljiv stav EU: ne priznajemo i nećemo priznati nezakonitu aneksiju Krima i Sevastopolja Rusiji”.
Hrvatska nije najglasnija, ali je zasigurno među glasnijim zagovornicima Ukrajine i njezina teritorijalnog integriteta, no njezin stav ne izlazi ni milimetra iz okvira stava Europske unije, odnosno svih njezinih 27 država članica.
Hrvatski stav dijeli cijeli EU
Ukrajinski algoritam u ovom trenutku ima dvije jednadžbe – jedna je istok Ukrajine, za koji postoji formatirani mirovni proces, a Njemačka i Francuska djeluju kao posrednici u sklopu tzv. normandijskog formata, a druga je Krim kod kojeg takvo što ne postoji jer s druge strane, iz Rusije, zasad ne postoji sugovornik. K tome, ne treba zaboraviti ni pitanje Kerčkog tjesnaca koji je strateški važan jer njegovim zatvaranjem Rusija blokira najvažnije ukrajinske luke na Crnom moru. Stoga je i smisao pokretanja Krimske platforme taj da se na ovaj način zadrži fokus i interes međunarodne zajednice na područje koje je, po stavu EU, ali i po više rezolucija UN-a, Rusija prisvojila ilegalno i u suprotnosti s međunarodnim pravom.
Domaćin Krimskog foruma, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je Ukrajini potrebna međunarodna potpora kako bi se zaustavila agresija Rusije. Na dvodnevnom skupu, prigodno organiziranom za 30. godišnjicu ukrajinske neovisnosti, sudjelovali su predstavnici 45 država i organizacija, na raznim razinama. Ovdje je riječ o političkim finesama i partikularnim strateškim interesima.
Dobar dio država predstavljaju šefovi vlada ili država, no jedan dio je predstavljen na nižoj razini. Cipar, zbog specifične situacije, predstavlja veleposlanik, a Njemačku, koja upravo zaobilazi Ukrajinu gradnjom plinovoda iz Rusije – bez obzira na to što je kancelarka Angela Merkel dan prije bila u Kijevu – ministar gospodarstva i energetike Peter Altmaier koji je rekao da će EU nastaviti produljivati sankcije Rusiji sve dok postoje razlozi za njih. No kad je riječ o završnom dokumentu koji je prošao i formalne konzultacije svih država članica EU, te stava EU, tu nema finesa – sve države dijele isti stav koji je izrekao premijer Plenković.
Iskustvo mirne reintegracije
Hrvatska situacija i odnos s Ukrajinom je specifičan – Hrvatska ima iskustvo s okupiranim teritorijem iz Domovinskog rata, što je čini jedinstvenom unutar EU. Usto, vrlo je dragocjen proces mirne reintegracije kojim se u državno-pravni poredak Hrvatske vratilo Podunavlje, i sva ekspertiza iz njega, za što je Ukrajina vrlo zainteresirana. Iz Ukrajine su prije nekog vremena pojasnili kako su pregledali 70- ak mirovnih misija diljem svijeta te zaključili kako je UN-ova misija kojom je mirnim putem vraćeno Podunavlje, i po sličnostima situacija, ali i po tome što je to bila jedna od ne baš brojnih uspješnih misija UN-a, najpogodnija za tu zemlju. Ukrajina je stoga iznimno zainteresirana i za hrvatsko iskustvo zbrinjavanja žrtava rata, branitelja, obitelji poginulih i drugih iskustava koje želi primijeniti na području Donbasa. Hrvatska u Ukrajini vidi važnog partnera za stratešku suradnju i kao veliko tržište, s dugim prijateljskim vezama što se vidjelo i kad je ta država, prije zapadnih, priznala Hrvatsku, ali i kad je poslala humanitarnu pomoć u vrijednosti od 700 tisuća dolara nakon potresa na Banovini. Istupi Hrvatske, ali i njezina premijera, koji ekspertizu o Ukrajini vuče još iz perioda u Europskom parlamentu, više su puta kritizirali iz Rusije kao o miješanju u unutarnje stvari Rusije. No takve reakcije službene Moskve ne iznenađuju.
Krim je Ukrajina, neka pati koga smeta!