Plenković: Hrvatska i Ukrajina dvije su prijateljske zemlje koje njeguju izvrsne političke, gospodarske i kulturne odnose

Premijer Andrej Plenković sudjeluje na inauguracijskom summitu Krimske platforme u povodu obilježavanja 30. obljetnice neovisnosti Ukrajine, a prije toga održao je sastanak s predsjednikom ukrajinske vlade Denisom Šmihalom. Nakon sastanka dali su izjave.

– Želim zahvaliti predsjedniku Vlade RH na ovom sastanku i plodnim pregovorima. Jako mi je drago pozdraviti predsjednika Vlade naše prijateljske države koji boravi ovdje kako bi sudjelovao na inauguracijskom savjetu Krimske platforme. Siguran sam da će ovaj sastanak postati nova razina u bilateralnim odnosima naših država. Današnji naš sastanak prošao je vrlo konstruktivno, razmatrali smo bilateralna područja naše suradnje i idući korak naša je buduća suradnja. Pozvao sam predsjednika Vlade u službeni posjet u Ukrajini u listopadu ove godine, isto tako predložio sam da na marginama tog posjeta održimo i sastanak međuvladinih komisija o međusobnoj suradnji i isto tako da održimo jedan gospodarski forum. Puno zahvaljujemo gospodinu Plenkoviću koji je puno napravio u perspektivi europskog razvoja Ukrajine – rekao je Šmihal.

– U Ukrajini smatramo Hrvatsku jednom od najdosljednijih naših pristalica u europskom savezu. Isto tako, vrlo važna je u našim odnosima radna skupina koja je osnovana na prijedlog Andreja Plenkovića, ona je vrlo važna u našim budućim odnosima. Vrlo važna je za nas u tom smislu što RH može podijeliti svoje iskustvo u mirnoj reintegraciji privremeno okupiranih područja, a isto tako možemo podijeliti iskustva o tome što treba raditi s razmještenim osobama kojih u Ukrajini ima 1,7 milijuna. Jedno od područja o kojima smo razgovarali jest naša trgovinsko-gospodarska suradnja, možemo govoriti o aktiviranju naše gospodarske suradnje koja pozitivno utječe na opću bilateralnu suradnju naših zemalja. Povećanje naše robne razmjene za 18 posto u prvih pet mjeseci ove godine daje nam nadu da ćemo povećati suradnju u usporedbi s prošlom godinom kada je to bilo usporeno zbog pandemije. Vlada je zainteresirana za povećanje suradnje u različitim područjima kao što su poljoprivreda, trgovina, gospodarstvo, energija, industrija i turizam. Zainteresirani smo i za uspostavu suradnje i digitalizaciju svih naših smjerova i za borbu s cyber-prijetnjama. Smatram da su današnji pregovori bili vrlo plodni, intenzivni i uspješni te da su još jednom potvrdili našu usmjerenost prema razvijanju suradnje – dodao je na kraju predsjednik ukrajinske vlade.

Premijer Andrej Plenković zahvalio je na pozivu na inauguracijski sastanak Krimske platforme.

– Hrvatska i Ukrajina dvije su prijateljske zemlje koje njeguju izvrsne političke, gospodarske i kulturne odnose, a unaprjeđujemo suradnju proteklih godina u gotovo svim područjima. O tome svjedoče i konkretni primjeri suradnje. Iskoristio sam prigodu da zahvalim predsjedniku Vlade na financijskoj pomoći koje je uputila Ukrajina nakon velikog potresa koji je pogodio Banovinu u prosincu. To je gesta prijatelja i gesta potpore u trenutku kada je solidarnost glavna vrijednost koju očekujemo od naših partnera. Zahvalni smo i ukrajinskom zrakoplovstvu koje je pomoglo da jedan hrvatski državljanin proteklih dana napusti Kabul i Afganistan. A danas smo razgovarali zaista o svim temama, posebno smo razgovarali o pripremi pravog bilateralnog službenog posjeta koji bismo organizirali tijekom jeseni. Taj posjet bio bi ne samo kruna naših političkih odnosa već bi imao i vrlo temeljito elaboriranu gospodarsku dimenziju s velikim izaslanstvom hrvatskih gospodarstvenika i gospodarskim forumom koji bi se organizirao ovdje u Kijevu – rekao je Plenković.

– Na tom tragu bit će važan i sastanak naših komisija za gospodarsku suradnju koje s Hrvatske strane vodi ministar gospodarstva i energetike, a koji će se također održati početkom listopada. I to će omogućiti da razgranamo suradnju u svim područjima – od trgovine, poljoprivrede, proizvodnje, metalne industrije, izvoza sirovina, IT sektora do povećanja turističke razmjene. Posebno smo zadovoljni jer je ove godine vidljiv povećani dolazak ukrajinskih turista u Hrvatsku. A jedan od aspekata jest i energetska suradnja. Kao što znate, Hrvatska je u ovoj godini otvorila plutajući LNG terminal i taj terminal na raspolaganju je i ukrajinskim kompanijama sa svojim kapacitetima i sa svojim odličnim geografskim i strateškim pozicioniranjem koje može biti korisno za diverzifikaciju opskrbe plinom Ukrajine i drugih zemalja Europe. Hrvatska ujedno na tom recentnom području ima i određena specifična znanja koja može ponuditi Ukrajini i iskustva koje druge zemlje nemaju. Naime, Hrvatska je 90-ih godina prošla iskustvo s privremeno okupiranim područjima i s te strane je, podcrtavam, naše iskustvo mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jedno od najuspješnijih operacija UN-a uopće, a naročito na teritoriju Europe. To je iskustvo koje bismo željeli podijeliti s ukrajinskom vladom i zbog toga već zadnjih nekoliko godina, na moju inicijativu, funkcionira jedna radna skupina u kojoj naši eksperti dijele iskustva Hrvatske u tom uspješno okončanom procesu koji je Hrvatskoj omogućio teritorijalnu cjelovitost – dodao je predsjednik Vlade.

– Stoga Hrvatska, podržavajući i suverenost i teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i kad je riječ o području Donjecka i Luhanska i naravno Krima, drži svoju konstantnu liniju koja će se i danas afirmirati za vrijeme sastanka Krimske platforme, a spremni smo, i to već radimo, pomoći Ukrajini u našim iskustvima kada je riječ o braniteljskoj populaciji. Budući da je to problematika koja je važna, bitna za dignitet i ukrajinskog i hrvatskog naroda, iskustva koja mi imamo mogu biti korisna i za Ukrajinu. A jedno od područja na kojem želimo pomoći jest pitanje razminiranja. Znamo koliko je taj problem važan i kompliciran za Ukrajinu. Imali smo sličnu situaciju, imamo specijalizirane firme koje se bave pitanjem razminiranja i svu pomoć spremni smo staviti na raspolaganje ukrajinskoj vladi. U konačnici, kao članica EU stalno zagovaramo europski put Ukrajine, pomažemo i u procesu europskih reformi, provedbi sporazuma o pridruživanju i s te strane veselimo se summitu Ukrajina – EU koji će se održati 12. listopada u Kijevu. I u tom kontekstu posebno je važno da ciljevi koji su važnu za klimatsku politiku i energetsku politiku EU budu dio provedbe sporazuma o pridruživanju te smo spremni pomoći i u tom sektoru – rekao je za kraj Plenković.