Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković kazao je u ponedjeljak u Sarajevu kako su veze Hrvatske i BiH neraskidive jer su dvije države trajno upućene jedna drugu a Hrvatska ostaje najveći prijatelj susjednoj državi i njen zagovaratelj u tijelima Europske unije.
Plenković predvodi vladino izaslanstvo u službenom posjetu BiH a odmah po dolasku u Sarajevu sastao se s predsjedateljem Vijeća ministara te zemlje Zoranom Tegeltijom i njegovim ministrima.
Posjet je organiziran u razdoblju u kojemu je BiH suočena s najvećom unutarnjopolitičkom krizom nakon rata prouzročenom pokušajima vlasti Republike Srpske da taj entitet izdvoje iz ustavno-pravnog poretka države.
Nakon razgovora izaslanstva dviju vlada Plenković je novinarima kazao kako Hrvatska s velikom pozornošću prati zbivanja u BiH pa je njegova prva poruka da je Hrvatska prijatelj i partner koji želi unaprijeđivati suradnju s BiH, podržati cjelovitost te zemlje i ravnopravnost njena dva entiteta i tri naroda.
– Zadovoljstvo mi je bilo biti domaćin Plenkoviću i njegovim suradnicima. Zajednički smo konstatirali da BiH i Hrvatska imaju dobre ekonomske i političke odnose koji se razvijaju iz godine u godinu. U našem fokusu uvijek su bilateralni i ekonomski odnosi i konstatirali smo da su oni na jako visokom nivou – rekao je Tegeltija i dodao da postoji još prostora za suradnju između zemalja.
Govorio je i o zajedničkim radovima na infrastrukturi.
– Mogu vam potvrditi i da postoji suglasnost da se izgradi novi graniči prijelaz na području Brčko distrikta – izjavio je.
– Za nas je od velike važnosti da uspostavimo zeleni koridor na graničnom prijelazu s EU i to možemo napraviti jedino s Hrvatskom – kazao je i dodao kako očekuje da će se na proljeće postići dogovor.
Govoreći o krizama poput COVID-a, rekao je kako odnos Hrvatske i BiH može biti primjer.
– Moramo zahvaliti Hrvatskoj koja je pomogla građanima BiH pri opskrbljivanju cjepivima – rekao je.
Kazao je i kako postoje neka otvorena pitanja koja su već dugo aktualna te da su to teme koje u ovom trenutku ne ugrožavaju odnose.
– Možda je za nas najaktualnije pitanje koje trenutačno i nije toliko problematično, a to je problem izgradnje nuklearnog odlagališta. Mi imamo dobre razgovore i dogovore da će naši stručnjaci sudjelovati u radu. Moj osobni poziv Vladi RH jest da pokuša pronaći neku drugu lokaciju jer je previše nervoze i straha među građanima – kazao je.
– Prostor za ekonomsku suradnu postoji, a nismo preskočili priču oko izbornog zakonodavstva – poručio je.
Plenković je zahvalio na pozivu za sastanak.
– Ovo je moj drugi službeni posjet. Moja prva politička poruka jest da dolazim na tragu svih dosadašnjih posjeta kao prijatelj i partner sa željom da unaprjeđujemo suradnju. Želim poslati i poruku da Hrvatska poštuje Daytonski sporazum i na tom tragu ćemo kroz razgovore sada ponoviti i naš interes za ravnopravnošću Hrvata i da njihovi zastupnici budu legitimno zastupljeni – rekao je.
Kazao je kako Hrvatska želi maksimalno pomoći BiH.
– Vrlo je važno da smo u ovom vremenu pandemije COVID-19 pružili ruku BiH – kazao je i dodao da Hrvatska i BiH moraju surađivati vezano uz nezakonite migracije.
– Naglasio sam da je izrazito važna suradnja naših policija i nadležnih službi kako bi spriječile nezakonite migracije – kazao je.
– Hrvatska je maksimalno spremna povećati gospodarsku i trgovinsku suradnju s BiH – poručio je i dodao: – Treba poduprijeti BiH da dovrši svoj dio dionice koridora 5C.
– Važna je i više nego jasna spremnost da se riješi pitanje mosta kod Brčkog. Želimo prvo obnoviti postojeći i onda sagraditi drugi most – rekao je.
– Naša će razmjena biti veća od dvije milijarde eura ove godine – kazao je i dodao kako je predložio da se iduće godine održi veliki gospodarski forum u Sarajevu.
Rekao je i kako želi sastanak između Vlade RH i Vijeća ministara BiH, na kojem će se staviti na stol sva otvorena pitanja i buduća suradnja.
– Što se tiče unutarnjopolitičkih zbivanja u BiH, mi ih pratimo s velikom pozornošću – kazao je i dodao da je već na početku naglasio koliko je važna cjelovitost BiH.
– Zato sam i kazao na početku da je ključna poruka o cjelovitosti Bosne i Hercegovine – rekao je.
"Željeli bismo da institucije BiH budu funkcionalne", kazao je Plenković a komentirajući zaključke parlamenta RS koji je prošlog tjedna otvorio put poništavanju nekih od važnih zakona na razini države kazao je kako treba vidjeti koliko je to manevar a koliko stvara želja da se ugrozi opstanak BiH.
– Hrvatska ne želi vidjeti nikakve separatističke i secesionističke tendencije unutar BiH. Želimo da država dobro funkcionira i isto tako želimo da se poštuje Daytonski okvir ustava koji je nastao u vrlo teškim okolnostima nakon agresije i rata i koji je u tom trenutku predstavljao kompromis. Inzistiramo na okviru u kojem će i Hrvati, kao najmalobrojniji ali i konstitutivni narod, biti ravnopravni i zastupljeni u svim institucijama – rekao je.
Dodao je kako je uz to Hrvatskoj iznimno važno vidjeti da i Hrvati kao najmalobrojniji konstitutivni narod imaju zajamčena sva prava, uključujući tu novi izborni zakon koji treba biti rezultat unutarnje dogovora a očekuje kako će se to u svakom slučaju dogoditi najkasnije do svibnja naredne godine kada izbori trebaju biti raspisani.
"Nismo zadovopljni praksom koja postoji od 2006. godine i koja predstavlja zapreku i u insituticinalnoj suradnji Hrvatske i BiH", kazao je Plenović aludirajući da već godinama nema susreta na najvišoj razini jer Hrvatska ne prizhaje legitmitet Željka Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Novinari su Plenkovića pitali i o nedavnim izjavama predsjednika Zorana Milanovića.
– Što se tiče pitanja genocida u Srebrenici, službeni stav Hrvatske nikada nije došao u pitanje. Ja čak smatram i da je predsjednik Milanović uspio objasniti ono što je htio reći, nekad te formulacije jako brzo dobiju određeni spin u medijima. Međutim, vidjeli ste i neke njegove ranije izjave gdje on oko Srebrenice i genocida nije imao nikakvih dilema – rekao je.
Kazao je da nije došao "peglati odnose".
– Mi imamo dobre, konstruktivne i prijateljske odnose. Ja sam osobno u Europskom parlamentu kao zastupnik snažno i aktivno lobirao da BiH u veljači 2016. godine podnese zahtjev za članstvom – rekao je i dodao da ima "osobni i politički osjećaj identifikacije sa željom da pomogne tu želju i ambiciju Bosne i Hercegovine".
– Naš posjet ovdje ima svrhu da stvorimo dodatnu vrijednost u našim odnosima – poručio je.
U hrvatskom Vladinu izaslanstvu uz Plenkovića su i ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, državna tajnica za europska pitanja Andreja Metelko-Zgombić te zastupnica u Hrvatskom saboru i predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zdravka Bušić.
Joj, kad Plenković govori o potrebi za dijalogom i smanjenjem napetosti, odma pomislim na njegovu spremnost da to prakticira u Hrvatskoj.