Svaka zemlja članica EU-a treba samostalno donositi odluke o mjerama za suzbijanje pandemije na temelju svojih procjena, izjavio u četvrtak hrvatski premijer Andrej Plenković uoči početka dvodnevnog samita europskih čelnika u Bruxellesu.
“Mi smo do sada favorizirali situaciju da se svaka država i svaki sustav javnog zdravstva mora moći donositi odluke na temelju svojih procjena. Mi tako funkcioniramo sve ovo vrijeme”, izjavio je Plenković.
Jedna od tema sastanka na vrhu je i rasprava o koordiniranom odgovoru na pandemiju covida-19. Osim toga također će se razgovarati o gospodarskom oporavku, migracijama i vanjskim odnosima, među ostalim o odnosima s Turskom i Rusijom.
Dio zemalja članica, među njima i Njemačka, zauzimaju se da EU dogovori stroža i dosljednija ograničenja za putovanja s područja pogođenim novim sojevima koronavirusa. Njemačka kancelarka Angela Merkel kritizirala je Portugal zbog odluke da dopusti ulazak britanskih turista, iako tamo prevladava indijska varijanta koronavirusa, tzv. delta.
VIDEO Što je zapravo delta soj koronavirusa i koliko je opasan?
S druge strane, države članice koje su većoj mjeri ovisne o turizmu zauzimaju se za liberalniji pristup.
“Hrvatska u ovom trenutku ima prilično dobru epidemiološku situaciju, nizak broj novozaraženih, manje hospitaliziranih, manje preminulih. Postupno se podiže broj cijepljenih bilo prvom ili s obje doze”, rekao je Plenković.
Dodao je da je sloboda kretanja temeljna vrijednost EU-a i da je treba ponovno uspostaviti.
“Sloboda kretanja omogućava normalan život, normalnu cirkulaciju ljudi, kapitala, trgovinsku razmjenu i u konačnici turizam. Za nas je turizam vrlo važan, očekujemo da ova turistička sezona pod motom ‘siguran boravak u Hrvatskoj’ bude uspješnija i bolja. I stoga ćemo se držati stava da ćemo mi procjenjivati odakle nam mogu dolaziti ljudi i gdje se iz Hrvatske vraćaju”, istaknuo je Plenković.
Dvotračni pristup EU u odnosima s Rusijom
Na samitu će se razgovarati i odnosima s Rusijom. Njemačka i Francuska uoči samita izišle su s prijedlogom europskog pristupa prema Rusiji u kojem se zauzimaju da se s jedne strane prijeti mogućnošću novih ekonomskih sankcija, a s druge se predlaže održavanje samita europskih čelnika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
EU se i inače zauzima za dvotračni pristup. Prošli je tjedan visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio izvješće u kojem upozorava da se Unija mora pripremiti na dodatno pogoršanje odnosa s Rusijom i predlaže da Unija istodobno odbija rusko ponašanje, vrši pritisak i vodi dijalog s Rusijom kako bi se rusko vodstvo pridobilo za konstruktivniji angažman.
“I njemačko-francuski prijedlog jest za dvotračni pristup, koji EU često ima i za odnose i s Rusijom i Turskom. Oko nekih stvari smo principijelni i čvrsti, a oko drugih otvaramo prostor za suradnju. To je i logično s obzirom na ekonomske interese koji postoje”, rekao je Plenković.
Hrvatska protiv diskriminacije bilo koje manjine
Jedna od tema koja nije na dnevnom redu, ali se neće moći izbjeći jest i pitanje mađarskog zakona, koji je naišao na osudu većine čelnika zbog diskriminacije prema LGBTIQ zajednici.
Premijer Plenković je rekao da je hrvatsko stajalište jasno i protiv diskriminacije.
“Mi smo protiv bilo kakve diskriminacije, bilo koje manjine, bilo čijih ljudskih prava i tu smo vrlo jasni. U ovakvim situacijama kada postoji neki prijepor oko zakona na nacionalnoj razini mi smatramo da Europska komisija kao čuvarica ugovora EU-a ima zadaću pogledati jesu li ti zakoni u skladu s vrijednostima i pravnom stečevinom EU-a. Mi smo protiv bilo kakve diskriminacije i ne vidimo potrebu da se tu dodatno pridružujemo nekim očitovanjima i deklaracijama”, rekao je Plenković.
Sedamnaest čelnika država članica EU-a pozvalo je u četvrtak u zajedničkom pismu na poštovanje prava osoba LGTIQ. U pismu se ne spominje izrijekom Mađarska, ali je jasno da se odnosi na mađarski zakon.
Mađarski parlament je nedavno izglasao amandmane na više zakona kojima se zabranjuje “prikazivanje i promicanje rodnog identiteta različitog od spola po rođenju, promjene spola i homoseksualnosti” osobama mlađim od 18 godina.
Pismo u kojem se poziva na poštivanje temeljnih ljudskih prava i osuđuje diskriminacija potpisali su čelnici Njemačke, Belgije, Francuske, Italije, Danske, Estonije, Irske, Grčke, Španjolske, Cipra, Latvije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Finske i Švedske. Pismu se naknadno pridružio austrijski kancelar Sebastian Kurz.
VIDEO Zašto u Hrvatskoj homoseksualci ne mogu biti darivatelji krvi?
Mađarski zakon je sasvim ok. On ne dozvoljava reklamiranje proizvoda maloljetnim osobama uz homo propagandu, traži obilježavanje emisija s takvim sadržajem sa 18+ i ne dozvoljava provođenje homoseksualne i transrodne edukacije po školama. U svijetu u kojem se svakodnevno upozorava na opasnosti kojekakvih "izazova" po društvenim mrežama, tvrdeći da na mlad i formativan um takve stvari djeluju loše i zbunjujuće, zbog čega su djeca i mladi spremni riskirati svoj život za jednu sliku ili video, sasvim je logično da se zabrani i promidžba homoseksualnosti i transrodnosti. S obzirom na njihove kampanje/obrazovanje, u kojima se tvrdi da su "cool", "ponos" i "sloboda" riječi koje se vezuju uz njihovo stanje, jasno je da njihova propaganda cilja na neformirane osobe. Da ne spominjemo da se uz njih prikriveno šlepaju i pedofili.