'Plenković je Istanbulsku postavio na pravo mjesto'

Posjet glavnog tajnika Vijeća Europe Thorbjørna Jaglanda u javnosti su ipak obilježile reakcije na događanja oko Istanbulske konvencije (IK).

Vaš su posjet mnogi nazvali neočekivanim zato što se poklopio s ratifikacijom IK, konvencije Vijeća Europe.

– Posjet je dio uobičajenih priprema za predsjedanje, ali mi je drago da se poklopilo s ratifikacijom. Jako nam je važno da je Konvencija u Saboru ratificirana velikom većinom. Izuzetno sam zadovoljan kako je premijer Andrej Plenković preuzeo vodstvo jer je bilo toliko nerazumijevanja i krivih objašnjenja. Premijer ih je uspio otkloniti i fokusirati se na ono što IK donosi, a to je zaštita žena i obitelji od nasilja, što je golem problem na cijelom kontinentu.

Jeste li očekivali probleme u Hrvatskoj?

– I drugdje smo vidjeli otpore, posebice u istočnoj Europi. Zapravo me iznenadilo koliko su razne skupine izobličile sadržaj IK.

Vidite li problem u istočnoj Europi s prihvaćanjem tradicionalnih vrijednosti zapadne demokracije?

– Istočni dio nema dugu povijest bivanja dijelom moderne Europe, a i Crkva je jaka. Treba vremena. Vidimo da se u mnogim pitanjima Europa kreće naprijed različitim brzinama. Ali ljudi nisu prosvjedovali protiv borbe protiv nasilja, već protiv stvari koje nemaju veze s ovom konvencijom. Ova konvencija nije o seksizmu, nije o istospolnim brakovima, nije o “trećem rodu”.

Zašto je uopće korišten termin “rod”? Jeste li pri sastavljanju Konvencije mislili da će izazvati tolike probleme?

– Tada nismo. Ali taj se termin krivo shvaća – mi ga ne koristimo da bismo označili “treći rod”.

O čemu ste razgovarali s premijerom u vezi s IK?

– Premijer je govorio o interpretativnoj izjavi koja je, smatram, dobra. Rekao je da treba objasniti i na europskom nivou o čemu je IK, a o čemu nije. S tim se slažem.

U velikom broju istočnih država jak je, primjerice, antiimigrantski sentiment. Zabrinjava li vas rast ksenofobije?

– Postoji tendencija da se novi fenomeni percipiraju kao opasnost nacionalnoj kulturi i religiji, a onda se politički lideri time poigravaju. No takve tendencije imamo u cijeloj Europi, u Francuskoj, Njemačkoj, u Skandinaviji.

Kako se boriti protiv populizma?

– Na razne načine, ali je ponajprije potrebno jako vodstvo. Lideri koji postavljaju stvari na pravo mjesto, kao što je učinio premijer Plenković u vezi s IK. Na žalost, u drugim državama politički lideri odustanu, maknu se u stranu tako da drugi akteri preuzmu diskusiju. Uloga je lidera da vodi i informira ljude o pravim argumentima, koliko je to moguće u vrijeme fake newsa i interneta.

Provedbu Konvencije nadgledat će GREVIO. Koje su ovlasti tog tijela?

– GREVIO nije policija. To je tijelo za monitoring koje ocjenjuje jesu li i koliko ispunjene obveze i jesu li zakoni u skladu s obvezama. Nije policija koja će intervenirati i miješati se u svakodnevni život.

Postoje i druga tijela za monitoring Vijeća Europe. Primjerice GRECO, koje nadgleda borbu protiv korupcije pa u Hrvatskoj ne izaziva takve kontroverze.

– GRECO je dobar primjer kako radimo i ljudi u Hrvatskoj bi trebali biti sretni da imamo GRECO i da Hrvatska ima zakone protiv korupcije. Isto je s GREVIO-om. Svrha mu je da nadgleda da Hrvatska ispunjava obveze, da nema nasilja nad ženama, da se žene ne ubija.

Koje su posljedice neispunjavanja obveza? Ima li kazni?

– Jedina konsekvencija bit će ta da zajedno radimo kako bismo popravili nedostatke. Mi ne sjedimo na vrhu i ne zapovijedamo državama.

Hrvatska je kao jedan od prioriteta predsjedanja odabrala borbu protiv korupcije.

– Jako mi je drago da je to pitanje na vrhu agende jer je vrlo rašireno u Europi. Ne bih rekao da je Hrvatska najlošija, ali nije ni najbolja u borbi protiv korupcije i izvrstan je signal ljudima koji ovdje žive da Vlada to pitanje uzima ozbiljno. Posebice je to važno za mlade jer diljem Europe vidim da im je dosta političara, sudaca i tužitelja kojima ne vjeruju.

Drugi je prioritet zaštita manjina.

– Hrvatska ima jaku zaštitu manjinskih prava. Važno je imati na umu da je Europa uvijek imala problema s manjinama i to pitanje nije nestalo, nego se vraća uvijek kad je to pogodno nekim političarima. Pitao sam o situaciji u Vukovaru, drago mi je čuti da je pod kontrolom.

– Hrvatska će se zalagati za zaštitu i promoviranje kulturnih ruta. Jeste li posjetili koju od njih?

Na žalost, nisam. Ali bih jako volio u Hrvatskoj proći cestama maslinova ulja.