Hrvatska u inicijativi ima 11 projekata teških 1,7 milijardi eura

LNG terminalom na Krku Hrvatska se u kontekstu energetske suradnje utisnula na kartu Europe i svijeta, rekao je premijer Andrej Plenković u petak u Sofiji gdje sudjeluje na samitu Inicijative tri mora. 

Premijer Andrej Plenković sudjelovao je danas u Sofiji na šestom sastanku na vrhu Inicijative triju mora, koja je bila čedo bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a od koje se novi predsjednik Republike Zoran Milanović distancirao. No, distancirao je više sebe osobno nego Hrvatsku jer premijer Plenković danas je u Sofiji imao dosta optimistične i poruke predanosti Hrvatske ovoj inicijativi koja okuplja 12 država članica Europske unije između Baltičkog, Jadranskog i Crnog mora. Države Inicijative triju mora trenutno imaju 90 strateških projekata, a od toga je 11 hrvatskih, ukupno vrijednih 1,78 milijarde eura. Među tim hrvatskima najvažniji je LNG terminal na Krku, koji je u govoru na summitu u izjavi novinarima u Sofiji naglašavao premijer Plenković.

– Hrvatska je upravo u ovoj godini otvorila svoj LNG terminal na Krku. U kontekstu energetske suradnje utisnuli smo se ne samo na kartu Europe nego i na kartu svijeta. S te strane vjerujemo da je to veliki doprinos Hrvatske suradnji u energetskom sektoru u ovoj Inicijativi – rekao je Andrej Plenković u Sofiji. – To se ovdje izrazito poštuje i podržava – dodao je.

 VIDEO LNG terminal

Video: Geoarheo

Velik dio robne razmjene

Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović povukla je Hrvatsku u status suosnivačice ove inicijative 2015., zajedno s Poljskom, a u početku nije bila vidljiva nikakva potpora Europske unije te se činilo da ta inicijativa, uz potporu Amerikanaca i predsjednika Donalda Trumpa koji se pojavio na drugom summitu u Varšavi, kontrira Bruxellesu u nekim aspektima.

Tada, u početku, ni Andrej Plenković nije pokazivao preveliku zagrijanost za tu inicijativu, no prije nekoliko godina dojam kontriranja je potpuno nestao, Europska komisija (a i Njemačka) otvoreno je podržala Inicijativu, a projekti koje je Inicijativa definirala kao strateške ionako se preklapaju sa strateškim projektima sufinanciranima novcem iz EU fondova. Sada premijer Plenković ostavlja dojam da je on, nakon nestanka Kolinde Grabar-Kitarović, hrvatski stjegonoša Inicijative triju mora.

Plenkovićeva Vlada gleda na skupinu zemalja Inicijative triju mora ne samo kao na zemlje koje se trebaju bolje povezati u infrastrukturnom smislu nego i kao važan sastojak ukupnog “kolača” robne razmjene Hrvatske s ostatkom svijeta. Na 10 država neformalne skupine “Tri mora” otpada 23,3 posto ukupne robne razmjene Hrvatske sa svijetom. A ako se gleda robna razmjena Hrvatske s ostatkom Europske unije, na ovih 10 država otpada udio od 30 posto, kažu u Vladi.

Energetska sigurnost

Glavni je cilj Inicijative triju mora infrastrukturno povezivanje istočnog dijela Europske unije po “uspravnici” sjever – jug. Infrastrukturni projekti kojima se želi ojačati taj istočni dio Unije uključuju energetske (plin, električna energija), prometne (autoceste i željezničke pruge, koje sada uglavnom idu smjerom zapad – istok, a ne sjever – jug po tom istočnom krilu EU) i telekomunikacijske mreže. Amerikanci su od početka podržavali tu ideju jer u tome vide i energetsku sigurnost, odnosno smanjenje energetske ovisnosti tih zemalja o Rusiji. Šest država Inicijative triju mora ima 100-postotnu ovisnost o ruskom plinu, a ostalih pet ovisi o ruskom plinu u omjerima koji variraju od 95 do 51 posto.

U tom kontekstu važan je LNG terminal na Krku premda je ta važnost još vidljivija u riječima na summitima nego u djelima poput zakupa kapaciteta samog terminala, odnosno iskazivanja konkretnog interesa iz niza različitih zemalja Inicijative. Ideja je da LNG terminali na Krku u Hrvatskoj i u Swinoujsciu u Poljskoj budu povezani mrežom plinovoda i prekograničnih konektora preko Mađarske, Slovačke i Češke. Iz hrvatske Vlade naglašavaju kako to infrastrukturno povezivanje nije geopolitički usmjereno protiv Rusije jer “predviđeni protok plina između dvaju terminala iznosi manje od 10 posto ruskog izvoza u Europu”.

Na marginama summita u Sofiji premijer Plenković je imao bilateralni sastanak s predsjednicom Estonije Kersti Kaljulaid, s kojom je razgovarao o tome kako iskustvo Estonije može pomoći Hrvatskoj u bržoj digitalizaciji. A digitalizacija je bila i tema sastanka s predstavnicima kompanije Amazon Web Service koja bi, prema Plenkovićevoj izjavi na Twitteru, mogla otvoriti regionalni centar u Zagrebu.