Plenković: Naš je cilj da članstvo u europodručju i Schengenu budu realizirani 1. siječnja 2023.

Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i Europska komisija je danas zaključila da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine. Premijer Andrej Plenković u Berlinu održao je zajedničku konferenciju s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. 

"Premijer Plenković i ja smo se vidjeli u Bruxellesu i razgovarali o važnim stvarima, paketu sankcija Rusiji. Važno je da EU zajedno stoji protiv agresije. Mi se ne možemo pomiriti s činjenicom da se rat vodi u Ukrajini za koji je odgovoran ruski predsjednik. EU je pokazala solidarnost s time što je primila milijune izbjeglica. Zahvaljujem se i gospodinu Plenkoviću što je Hrvatska primila izbjeglice", kazao je Scholz. "Važno je i da se u BiH što prije provedu izbori", dodao je. 

"Mi u potpunosti podržavamo napore koje Hrvatska čini u ostvarenju ovih ciljeva. Ja sam posebice kao ministar financija pomno pratio događaje oko ispunjenja uvjeta za ulazak u europodručje", rekao je njemački kancelar Scholz nakon razgovora s hrvatskim premijerom u Berlinu.

"Zahvaljujem kancelaru na pozivu da se sretnemo, po prvi puta od kada je preuzeo dužnost. Hrvatska i Njemačka imaju prijateljske i razgranate odnose, u turizmu, činjenici da u Njemačkoj živi oko pola milijuna Hrvata i da skoro tri milijuna njemačkih turista dolazi u Hrvatsku", kazao je Plenković. 

Scholz i Plenković su razgovarali i o nastavku Berlinskog procesa kojem je cilj približavanje zemalja regije zapadnog Balkana Europskoj uniji te su dali punu podršku nastojanjima tih zemalja za punopravnim članstvom. Hrvatski premijer je izrazio zadovoljstvo što je kancelar Scholz nastavio s održavanjem aktivnosti u sklopu Berlinskog procesa čime je, kako je rekao, problematika zemalja zapadnog Balkana ostala na listi interesa Europske unije. Oba državnika su naglasila potrebu da pregovori Sjeverne Makedonije i Europske unije o punopravnom članstvu započnu što prije.

"Drago mi je da je kancelar Scholz nastavio suradnju Berlinskog procesa. Veselim se participaciji Hrvatske u tim sastancima. U pogledu situacije oko ruske agresije na Ukrajinu, usuglasili smo se i u političkoj osudi, isto tako smo se usuglasili da smo u proteklih sto dana vidjeli suglasnost, brzinu EU. Dobro je da nastavimo s pomoći Ukrajini", dodao je. "Mi smo spremni i dalje davati svoju potporu koja uključuje i financijsku i vojnu pomoć", kazao je. 

"Drago mi je da Olaf spomenuo najnovije vijesti gdje je EK i Središnja banka u svom izvješću vrlo pozitivno ocijenila program konvergencije hrvatske Vlade i čime se zaokružuje sustavan rad naše Vlade. Ovakva pozitivna ocjena čini jako dobro podlogu da Hrvatska dobije konačnu odluku o eurozoni. Ispunit ćemo jedan od dva strateška cilja, drugi je Schengen gdje smo ispunili sve kriterije, dobili smo pozitivnu ocjenu. Naš je cilj da članstvo u europodručju i Schengenu budu realizirani 1. siječnja 2023. Drago mi je da imamo kontinuirani podršku Njemačke i kancelara Scholza koji je pratio detaljno Hrvatsku", kazao je.

Što se tiče BiH, Scholz je rekao kako treba izvršiti utjecaj kako bi se izbori u toj zemlji održali, a Plenković je izrazio nadu "da će biti učinjeno sve kako bi ti izbori protekli u ispravnom i poštenom ozračju i kako bi svi konstitutivni narodi mogli glasati shodno zaključcima iz Dejtonskog sporazuma".

"Hrvatska je posebno zainteresirana za stabilnost svih zemalja jugoistočne Europe. Želimo da se stvore svi preduvjeti za realizaciju izbora u BiH. Mi želimo da se nastave napori kako bi se riješilo pitanje da ti izbori budu pravedni", kazao je. 

Uvođenje eura

"To je jedna vrlo zahtjevna operacija, stvorili smo temeljnu zakonsku podlogu, na razini eurogrupe donijet će se sve odluke, a mi ćemo od 5. rujna imati dvojako izražavanje cijena i s 1. siječnja ćemo imati dovoljno kovanica eura,  dva tjedna ćemo imati tranzicijsko razdoblje, a nakon 15. siječnja ćemo samo koristiti euro. Stvar je u visokoj fazi spremnosti. Što se tiče Schengena mi smo poduzeli sve. Uvjeren sam da ćemo 1. siječnja ući u dublju integraciju", kazao je Plenković. 

Posebnu ulogu bi Hrvatska trebala odigrati u ostvarenju energetske neovisnosti zemalja poput Mađarske, Slovačke, Slovenije i Bosne i Hercegovine. "Mi želimo povećanjem postojećih kapaciteta doprinijeti diversifikaciji opskrbe", rekao je Plenković.

Scholz je rekao da bi povećanje kapaciteta bilo važan signal za zemlje u regiji kada je u pitanju stvaranje većeg stupnja neovisnosti o ruskim energentima.

S objavljivanjem konvergencijskog izvješća, Komisija je objavila i prijedlog odluke Vijeća EU-a i prijedlog uredbe o ulasku Hrvatske u europodručje. “U svjetlu procjene Komisije i uzimajući u obzir dodatne čimbenike relevantne za gospodarsku integraciju i konvergenciju, uključujući razvoj platne bilance i integraciju tržišta roba, rada i financijskih tržišta, Komisija smatra da Hrvatska ispunjava uvjete za uvođenje eura”, ističe izvršno tijelo EU-a.