Raspravljali do 5 ujutro: Plenković otkriva što se sve događalo u Bruxellesu

Iako noćas usvojeni zaključci Europskog vijeća o migracijama govore o uspostavi “kontroliranih centara” u različitim državama članicama EU u koje će se, na dobrovoljnoj osnovi, dakle ovisno o želji samih tih država, transferirati migranti spašeni sa Sredozemnog mora i dovezeni do talijanskih ili drugih luka, hrvatski premijer Andrej Plenković jutros je u Bruxellesu rekao novinarima da u Hrvatskoj takvih “kontroliranih centara” neće biti.

– Nije bilo sinoć nikakvog volontiranja za takve centre. Ne znam uopće odakle  ta informacija. Ja sam proveo tamo dobrih devet sati rasprave i ni u jednom trenutku se o tome nije govorilo. U Hrvatskoj ih uopće neće biti, oni će biti tamo gdje će pristajati brodovi. Dakle, govori se o iskrcavanju ljudi s brodova. A brodovi uglavnom pristaju u Italiji i na Malti – rekao je premijer Plenković na ulasku na nastavak sastanka Europskog vijeća jutros u Bruxellesu.

Noćas je sastanak, podsjetimo, završio tek oko 5 ujutro jer je Italija blokirala već pripremljene zaključke dok se ne napišu novi koji će zadovoljiti želju talijanske vlade da se utvrdi princip prema kojemu migranti koji dođu do Italije nisu samo odgovornost Italije nego zajednička odgovornost svih u EU. Talijanski premijer Giuseppe Conte jutros je tvrdio da je uspio. 

Ima li hrvatska Vlada od jutros osjećaj da dijeli odgovornost za ilegalne migrante koji doplove do Italije, pitali smo Plenkovića.

– Nema u ovakvoj temi osjećaja, ima samo pravo. Jedno je politički pristup. Ta ideja o nekakvom blokiranju zaključaka u osnovi je bila… Kako bih rekao… Formulacija prvog sastanka našeg novog talijanskog kolege. Ni u jednom trenutku nije uopće dolazilo u pitanje hoće li se zaključci usvojiti. Ta vrsta nekakvog medijskog pozicioniranja “dok ja ne dobijem nešto svoje, neću pustiti ostalo” u samoj dvorani nikad nije dolazila u obzir. Dapače, djelovala mi je čak malo neobično, da budem dobar – rekao je Plenković. 

U tekstu usvojenih zaključaka važne su dvije novosti koje predstavljaju zaokret u odnosu na dosadašnju migrantsku politiku EU. Prvo, kreće se u stvaranje “regionalnih platformi za iskrcavanje” ilegalnih migranata izvan EU, vjerojatno u zemljama na sjeveru Afrike, s kojima, međutim, to tek treba dogovoriti. I drugo, a to je ubačeno noćas na talijansko inzistiranje, tzv. su kontrolirani centri – što bi moglo biti drugo ime za razmještaj migranata po kvotama, po različitim državama EU ovisno o njihovoj veličini i ekonomskoj snazi, samo na dobrovoljnoj, ne na obvezujućoj osnovi.

Taj dio zaključaka glasi ovako: “Na teritoriju EU, oni koji su spašeni, sukladno međunarodnom pravu, trebali bi biti zbrinuti zajedničkim naporima transferom u kontrolirane centre uspostavljene u državama članicama, samo na dobrovoljnoj osnovi, gdje bi brzo i sigurno procesuiranje omogućilo, s punom potporom EU, razlučiti između neregularnih migranata, koji će biti vraćeni, i onih kojima je potrebna međunarodna zaštita, na koje će se primijeniti princip solidarnosti. Sve mjere u kontekstu tih kontroliranih centara, uključujući premještanje i preseljenje, bit će na dobrovoljnoj osnovi, bez prejudiciranja dublinske reforme.”

Osim tih dviju najznačajnijih novosti, dogovorena je i isplata druge tranše pomoći za zbrinjavanje izbjeglica u Turskoj, prema sporazumu EU – Turska koji se smatra uspješnim primjerom rješavanja migrantskog pritiska. U prvoj tranši EU je ukupno dala 3 milijarde eura, a druga je vrijedna isto toliko. U prvoj je Hrvatska imala obvezu dati 5,9 milijuna eura, od čega je isplatila već 4 milijuna, a premijer Plenković rekao je da će hrvatska Vlada nastaviti ispunjavati te financijske obveze i u drugoj tranši jer “tu pokazujemo odgovornost za rješavanje ove europske teme”.

– Vlada će idući tjedan donijeti i odluku o isplati novih 300 tisuća eura u fond za Afriku. Dosad smo dali tri puta po sto tisuća eura – dodao je Plenković. Zaklada za Afriku, koju je osnovao EU, također pomaže zadržavanju potencijalnih ekonomskih migranata u njihovim matičnim državama Afrike. 

Plenković o reformi mirovinskog sustava