Već tradicionalno difamiranje", rekao je premijer Andrej Plenković u utorak odgovarajući na izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića. “Već tradicionalno difamiranje, pogotovo na mene osobno. Prvo, ja sam 90-e glasao za HDZ, on je rekao da nije za nikoga. Drugo, ovo kontinuirano difamiranje moje obitelji, pogotovo mog oca. Ja se u njegovog oca ne diram. Ima puno ljudi koji govore o njegovom ocu, on to zna, ali ja to neću govoriti.
Ne sjećam se da je Milanoviću 30. svibnja prije bio problem
Drugo je stan, moji su roditelji bili ugledni ljudi, svojim su novcima kupili svoj stan, nitko im ga nije dao, nije bio društveno vlasništvo, nitko im ga nije poklonio. To je druga difamacija. Treća difamacija da sam se ja osjećao nesigurno. Naprotiv, sretno, veselo sam se osjećao jer je pred nama vrijeme slobode i demokracije”, izjavio je Plenković medijima uoči svečanosti u zagrebačkom HNK-u povodom Dana državnosti.
VIDEO: Plenković opleo po Milanoviću zbog Dana državnosti: 'To je slučaj bez presedana'
“Nisam primijetio da je 90-ih godina, dok je Milanović bio diplomat - dio tog perioda smo proveli skupa - da ikada na bilo koji način nije sudjelovao u proslavi Dana državnosti na ovaj datum. Dok je bio obični diplomat. Ne sjećam se da mu je 30. svibnja bio problem. To se dobro zna”, dodao je.
Ponovio je da je vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja izraz političke volje HDZ-a i parlamentarne većine, odluka Hrvatskog sabora. “Donesen je zakon, a zakon treba poštivati”, istaknuo je Plenković.
“Ovo što vidimo s njegove strane, osim ovih difamacija i laži na osobnoj razini. Njega uglavnom karakterizira laganje i difamiranje drugih osoba, osobito mene jer je u biti on taj koji je teško iskompleksiran porazom 2016., katastrofalnim rezultatima svog premijerskog mandata u odnosu na ovo što smo mi napravili. Taj neki miks kompleksa i ljubomore pršti iz njega svaki dan", rekao je i ustvrdio da je Milanović "u potpunosti nebitan za nas koji ozbiljno doživljavamo hrvatsku državu”.
VEZANE VIJESTI:
Milanović šalje poruku da se zakone ne treba poštivati
Kazao je i da Milanović na taj način šalje poruku da nitko onda ne treba poštivati zakone u Hrvatskoj.
“Predlažem jedan interkatedarski sastanak svih katedri za ustavno pravo da malo razmotre kako to izgleda kad predsjednik države javno, flagrantno godinama ne poštuje Dan državnosti vlastite zemlje. Neka nađu jedan presedan, jedan primjer. Ja bih volio znati i naći gdje se to događa, ovo je jedini takav slučaj koji je meni poznat”, rekao je.
Istaknuo je da je ovo dan koji treba Hrvate ujediniti, a Milanović svojim nastupom pokazao koliko dijeli Hrvatsku. Ustvrdio je i da će oni koji će njega slijediti "doživjeti teški politički fijasko" iduće godine.
Premijer Plenković: Hrvatska je danas snažna Hrvatska
Hrvatska je danas snažna Hrvatska, poručio je premijer Plenković na središnjoj svečanosti Dana državnosti i 10. godišnjice članstva RH u EU te pozvao sve da u narednim godinama iskoriste ogromne mogućnosti koje nudi osnaženi međunarodni položaj, ali i snažna Hrvatska.
Premijer Andrej Plenković u utorak navečer na svečanosti u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu svima je od srca čestitao Dan državnosti Republike Hrvatske a ujedno i skoru 10. obljetnicu hrvatskoga članstva u Europskoj uniji.
Plenković je podsjetio da je prije 33 godine hrvatski narod imao prigodu po prvi puta glasati u demokraciji, na demokratskim izborima.
"Ta činjenica konstituiranja prvog demokratski izabranog višestranačkog Hrvatskog sabora, tada trodomnog, označila je početak puta stvaranja suvremene, slobodne i međunarodno priznate Republike Hrvatske. Ona je bila ishodište svih kasnijih odluka u razdoblju od otprilike dvije godine - od Božićnog ustava 1990., pa referenduma u svibnju 1991., važnih odluka Hrvatskoga sabora 25. lipnja 1991., 8. listopada 1991. o prestanku svih državnopravnih sveza sa bivšom federacijom, i u konačnici je vodilo i do međunarodnoga priznanja. U tom pogledu, ključan datum je priznanje tadašnjih članica Europske zajednice od 15. siječnja 1992., da bi sve bilo okrunjeno u svibnju članstvom Hrvatske u Ujedinjenim narodima", podsjetio je premijer Plenković.
Istaknuo je da je tih, nešto više od tri desetljeća za hrvatski narod jedinstveno povijesno razdoblje.
Nacionalne zadaće su: gospodarski napredak, socijalno blagostanje, ravnomjerni razvoj i snažne demokratske institucije
"Razdoblje u kojem smo u prekretničkim trenucima za europski kontinent, padom željezne zavjese, rušenjem Berlinskoga zida ostvarili svoju slobodu, svoju neovisnost i svoju samostalnost", dodao je.
VEZANE VIJESTI:
Poručio je da se stoga i danas treba prisjetiti vizionarskih, državničkih poteza prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana, tadašnjeg saziva Sabora, Vlada, a iznad svega odlučnosti i hrabrosti hrvatskih branitelja koji su obranili Hrvatsku u Domovinskom ratu, koji su spriječili da plan velikosrpske Miloševićeve agresije otme hrvatske teritorije i da Hrvatska ne doživi svoju slobodu, svoju suverenost i svoje međunarodno priznanje.
"Danas, puno godina kasnije, možemo se s ponosom osvrnuti na ta vremena, ali isto tako biti zadovoljni što smo upravo ove godine, u desetoj godini članstva u Europskoj uniji, realizirali i dva cilja dublje integracije - Schengenski prostor i Euro područje. To znači da smo čvrsto u jezgri kontinentalnog europskog projekta mira, suradnje i solidarnosti, da smo poštovani i uvaženi od naših partnera i da na ovaj način, koristeći osnaženi međunarodni položaj lakše i brže realiziramo svoje nacionalne zadaće i ciljeve", ustvrdio je Plenković.
Istaknuo je da su nacionalne zadaće i ciljevi prije svega gospodarski napredak, socijalno blagostanje, ravnomjerni regionalni razvoj i snažne demokratske institucije u kojima se poštuje vladavina prava, štite ljudska prava, uvažavaju manjinska prava u Republici Hrvatskoj te daje doprinos rješenju brojnih, teških, velikih, kompleksnih međunarodnih pitanja koja su upravo u ovom našem vremenu sada akutna - od velike pandemije koja je trajala nešto više od tri godine pa do brutalne ruske agresije na Ukrajinu čije se posljedice osjećaju i u energetskoj krizi, prehrambenoj krizi, inflatornim pritiscima.
VIDEO: Hrvatska slavi Dan državnosti
U teškim okolnostima pokazali smo otpornost, snagu, žilavost i agilnost
No, u svim tim okolnostima, istaknuo je premijer Plenković, Hrvatska je država, i tu, kaže, misli sve njene sastavnice - od državnih institucija pa do gospodarstva, radnika i svih aktera u društvu "pokazala otpornost, snagu, žilavost, agilnost i uspjela odoliti svim ovim izazovima bez društvenih raspuknuća, bez socijalnih nemira i sa čvrstim temeljima da gradimo zadovoljnu Hrvatsku, Hrvatsku zadovoljnih građana i to u krizama bez presedana".
"I zato pozivam sve da u godinama koje su pred nama iskoristimo ogromne mogućnosti koje nam nudi ovaj osnaženi međunarodni položaj, ali i snažna Hrvatska jer Hrvatska je danas snažna Hrvatska koja vjeruje u sebe, poštuje svoju prošlost, vjeruje u svoju kvalitetniju budućnost i samo zajedništvom hrvatski narod i svi koji s nama žive u ovoj zemlji mogu biti sigurni da će ostvariti još bolje i kvalitetnije ciljeve koji su pred nama", poručio je premijer Plenković te zahvalio svima na doprinosu, poželio sretan Dan državnosti i istaknuo kako mu je drago da smo već desetu godinu članica Europske unije.
Na svečanosti u HNK okupile su se istaknute osobe iz svih područja života. Među njima su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Hrvatskog sabora i Vlade, ministri u Vladi, načelnik GS Oružanih snaga RH, glavni ravnatelj policije, gradonačelnik Zagreba, bivši predsjednici Sabora i Vlade, guverner HNB-a, predsjednik HAZU-a, rektor Sveučilišta, predstavnici vjerskih zajednica, diplomatskog zbora, župani, gradonačelnici, zastupnici u Hrvatskom saboru i EU parlamentu, predstavnici znanstvenih kulturni i državnih institucija te udruga proizašlih iz Domovinskog rata.
Na programu svečanog koncerta bila su poznata djela Verdija, Wagnera, Straussa Sr., Lisinskog, Tijardovića, Gotovca i Zajca. Nastupili su Zbor, Orkestar i Balet HNK-a u Zagrebu te operni solisti: Valentina Fijačko Kobić, Darija Auguštan, Dubravka Šeparović Mušović, Emilia Rukavina, Domagoj Dorotić, Filip Filipović, Ljubomir Puškarić, Marin Čargo, Benjamin Šuran, Luciano Batinić i Siniša Štork. Dirigent je bio maestro Ivo Lipanović.
Da smo proveli lustraciju sinovi komunističkih zločinaca kao što su mesić, josipović, milanović...bili bi na smetištu