Plenković o mjeri skraćenog radnog vremena: To je mjera za radnike

Premijer Andrej Plenković rekao je u ponedjeljak da bi HZZ danas trebao usvojiti mjeru o skraćivanju radnog vremena koja bi se odnosila na poslodavce s više od deset zaposlenih i iznosila bi do 2000 kuna neto mjesečno po radniku, a najavio je takvu mjeru i za mikropoduzetnike.

O novoj mjeri za pomoć gospodarstvu, onoj za skraćivanje radnog vremena, u posljednje vrijeme je bilo puno riječi, a Plenković je na konferenciji za medije u Banskim dvorima ponovio da joj je cilj očuvanje radnih mjesta kod poslodavaca gdje je zbog posebnih okolnosti zbog pandemije došlo do privremenog smanjenja opsega posla.

Mogu je koristiti gospodarstvenici koji zapošljavaju deset i više radnika, očekuju pad ukupnog mjesečnog fonda radnih sati svih zaposlenih na puno radno vrijeme za najmanje 10 posto, pri čemu je potporu moguće koristiti za najmanje 10 odnosno 20 posto radnika, ovisno o veličini tvrtke, pod uvjetom da su bili zaposleni 31. svibnja.

Važan kriterij je i pad prihoda od najmanje 20 posto u mjesecu za koji se traži potpora, a u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok iznimno, oni koji posluju u sektoru prerađivačke industrije, potporu mogu ostvariti i ako je pad manji od 20 posto.

Potpora se dodjeljuje u iznosu od najviše dvije tisuće kuna neto mjesečno po radniku, a pojedini radnik može provesti do 50 posto mjesečnog fonda radnih sati u korištenju potpore za skraćivanje radnog vremena, rekao je predsjednik Vlade.

Dodao je da je poslodavac dužan obračunati i isplatiti doprinose iz i na iznos potpore koju isplaćuje radniku, no prema odobrenoj potpori HZZ će vratiti obračunate i uplaćene doprinose, a poslodavac također ne smije otkazati ugovor o radu radniku za kojeg koristi potporu najmanje 30 dana od prestanka korištenja potpore.

Napominje i da, iako će mjera biti donijeta danas, odnositi će se i na cijeli lipanj, a trajati će do 31. prosinca, pa tako poslodavci i radnici na mjeru praktički mogu računati sedam mjeseci.

S obzirom da se ova mjera odnosi na one s 10 i više zaposlenih, Plenković je najavio da će HZZ usvojiti i mjeru koja se odnosi na očuvanje radnih mjesta i kod mikropoduzetnika, onih s najviše devet zaposlenih.

"Ta mjera će ići po ovakvom istom modelu, također do dvije tisuće kuna. Na taj način smo našli dvije mjere koje će zaokružiti potporu za očuvanje radnih mjesta u mjesecima koji su pred nama", rekao je Plenković.

Podsjeća i da je za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a dogovoren instrument SURE, za cijelu Europu koncipiran upravo za očuvanje radnih mjesta. Podsjeća da je Vlada donijela jamstvo od 95 milijuna eura, koje bi na temelju tog mehanizma trebalo omogućiti četiri puta više novca od tog iznosa iz SURE-a.

"Očekujemo da će tih oko 750 milijuna kuna u biti značiti tri milijarde kuna sredstava za isplaćivanje naknade za mjeru skraćenog radnog vremena", naglasio je Plenković.

Aladrović: Kriza nas natjerala na preispitivanje modela

Ističe i da će HZZ s 1. srpnjem reaktivirati i sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja, na što se nadovezao i ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović.

Kaže da su dosadašnje mjere provedene izrazito uspješno, a obećao je da će HZZ biti jednako učinkovit i u provođenju budućih mjera.

Rekao je i da ih je kriza natjerala da preispitaju određene mjere za poticanje zapošljavanja i pronađu bolje modalitete, pa tako najavljuje  i uvođenje drugačijih kriterija za samozapošljavanje, ne specificirajući koji su to.

Osim zadržavanja postojećih, cilj je kreirati i nova radna mjesta, istaknuo je Aladrović.

Horvat: Dodatna milijarda kuna za hrvatske poduzetnike

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat ustvrdio je da Vlada ni radnike ni poslodavce "nije i neće ostaviti na cjedilu", ističući i da nijedna Vlada dosad nije pokazala toliko povjerenje u realni poduzetnički sektor.

Uz osiguranje sredstava za očuvanje radnih mjesta, radi se i na poticanju investicija, kaže Horvat i najavljuje da će sutra u Ministarstvu gospodarstva biti dodijeljene odluke o financiranju 156 razvojno-istraživačkih projekata, u ukupnom iznosu od oko milijardu kuna iz europskih sredstava.