U Zagrebu se održava ministarski sastanak u okviru IV. sastanka Partnerstva za transatlantsku energetsku i klimatsku suradnju (P-TECCP), koji će se usredotočiti na jačanje transatlantske energetske solidarnosti i osiguranje napora za energetsku tranziciju i jačanje energetske sigurnosti te daljnje regionalne integracije. Na sastanku je uz premijera Andreja Plenkovića, i ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, te bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
- Siguran sam da jučerašnji poslovni forum i današnji ministarski sastanak doprinose raspravi o dekarbonizaciji, energetskoj sigurnosti i čistim energetskim tehnologijama. Vjerujem da ćemo na taj način istaknuti rješenja nadilaženja energetske krize i ubrzavanja zelene tranzicije - rekao je premijer Andrej Plenković u uvodnom govoru, javlja HRT.
- Proteklog petka obilježili smo godinu dana od početka ruske invazije na Ukrajinu. Hrvatska je osudila rusku poziciju agresora i pružila punu solidarnost ukrajinskom narodu i ukrajinskoj vladi. Hrvatska je nudila potporu koja ni na trenutak nije ustuknula, istaknuo je. - Kao zemlja koja je prošla užase vojne agresije, Hrvatska potpuno razumije poteškoće ukrajinskog naroda i nastavi ćemo podržavati Ukrajinu financijski, diplomatski, humanitarno, politički i vojno. Također smo spremni pomoći Ukrajini i u poslijeratnoj obnovi - rekao je hrvatski premijer.
Dodao je kako je Hrvatska u kontekstu energetske krize jasno shvatila da trebamo djelovati zajedno. - Element zajedništva bio ključan da se suočimo s posljedicama ruske agresije na Ukrajinu. Energetski sektor pogođen je teškom krizom, koja se prelila i na druge dijelove gospodarstva. Morali smo posegnuti za mjerama bez presedana kako bi olakšali posljedice te krize. Vlade su morale izbjeći velike socijalne raskole koji su prijetili i poduzeti napore da smanjimo inflacijske pritiske na kupovnu moć kućanstava. Suočili smo se s velikim geopolitičkim promjenama, rekao je premijer Plenković.
Energetska kriza skoro pa nema veze s ruskom invazijom na Ukrajinu. Plin je nekoliko mjeseci prije ruske invazije skočio na 120 USD, što je posljedica djelovanja zelenih i politike, a ne Rusije... Djelovanje tih politika na Hrvatsku vidimo danas, gdje smo ispali iz južnog toka, gdje nije dovršen jonsko-jadranski plinovod, gdje je bilo nevjerojatno puno protivljenja LNG terminalu, gdje smo imali demonstracije protiv izgradnje hidroelektrana, protiv balansnih elektrana, itd... I danas nije puno bolje, sijeku se šume da bi se postavili solarni paneli, a s druge strane ne dozvoljava se postavljanje istih na postojeće HEP-ove objekte. Npr. na i u okolici hidrocentrala, gdje bi instalacija i eksploatacija bila kud i kamo isplativija... A tek građani, koliko imaju problema s postavljanjem solara na krovove. Sve ovisi na koga nabasaš u HEPu i koliko ti veza ima projektant. Pod veze znači koliko toga možeš napraviti ispod stola... Evo, meni je trebalo pola godine da dođem do suglasnosti od HEP-a, morao sam promijeniti projektanta i, naravno, ono drugo. Sad odjednom sve može i to može u relativno kratkom roku...