IZMJENE IZBORNOG ZAKONA

Plenković: Ostat će 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 predstavnika u Sabor

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Andrej Plenković dao je izjavu medijima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Andrej Plenković dao je izjavu medijima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Andrej Plenković dao je izjavu medijima nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a
22.05.2023.
u 16:26
Puno toga ostaje kako je. Mijenjamo ono što moramo mijenjati kako bismo dobili jednak broj birača po jedinici, što je oko 360.000, poručio je novinarima Plenković u središnjici HDZ-a
Pogledaj originalni članak

Ovog je ponedjeljka u središnjici HDZ-a na Trgu žrtava fašizma održan je ovotjedni sastanak užeg i šireg Predsjedništva stranke. Po završetku sastanka, premijer Andrej Plenković izvijestio je o temama o kojima se raspravljalo, među kojima su i poplave te podrška Ukrajini u ratu. 

U stranci su se dotaknuli i digitalne transformacije, kazao je Plenković, ali i trenutne situacije s nezaposlenosti. - Hrvatska bilježi apsolutni rekord u zaposlenosti, manje od 100.000 je nezaposleno, to je važna politička poruka koja nam daje razloga za optimizam - poručio je Plenković, a dotaknuo se i teme izmjene izbornog zakona koje će koaliciji biti predstavljene u utorak.

 

VEZANI ČLANCI: 

- Bitno je da ostajemo na razini 10 izbornih jedinica koje će birati po 14 zastupnika u Hrvatski Sabor, a gdje će odstupanja u smislu broja birača biti unutar +/- 2,5 do 3 posto, što mislim da će na taj način proći u demokratskom okruženju kao što je ovdje kod nas i bilo i da će se to usvojiti u Saboru u predviđenom roku - poručio je, dodajući kako će se u suštini mijenjati samo izgledi jedinica.

- Puno toga ostaje kako je. Mijenjamo ono što moramo mijenjati kako bismo dobili jednak broj birača po jedinici, što je oko 360.000 - dodao je. Govoreći o predstavljanju porezne reforme, Plenković je kazao kako će predstavljanje biti u srijedu. - Bit je da omogućimo rast plaća, pogotovo onima koji imaju najmanje plaće. Otklanjam te teze da se nešto oduzima jedinicama lokalne samouprave, osobito velikim gradovima, to se toliko ponavlja, a izmišljeno je. Ukidamo prirez, ali ostavljamo mogućnost da porez na dohodak bude povećan za onoliko koliko je eventualno prije bio prirez - poručio je. 

- Vidjet ćete koliko su se povećali prihodi jedinicama lokalne samouprave, posebno u 2022., i oni će moći sami birati hoće li imati manju stopu poreza na dohodak ili će imati veću. To je cijela poanta - dodao je Plenković, navodeći kako neće biti udara na mirovinski sustav. Na pitanje novinara što će biti u godinama kada proračun neće biti napunjen od inflacije, EU fondova i ostalih faktora i hoće li to tada biti izazov za mirovinski sustav, Plenković je kazao da ne može govoriti o godinama za 5 ili 10 godina. - Ja mogu govoriti o tom vremenu kada mi imamo povjerenje birača, što je od 2016. do danas. Razdoblje od 2010. do 2015. hrvatski BDP raste za 2 milijarde eura. Od 2016. do danas narastao je za 20 milijardi eura - poručio je.

>> VIDEO Vrgoračka polja potpuno su poplavljena zbog obilne kiše

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 15

NE
NervozniPoštar
20:10 22.05.2023.

Broj zastupnika bi se trebao smanjiti sa 151 na 123. Toliko je manje stanovnika u odnosu na 2001. I zastupnici bi na sebi trebali osjetiti rezultate svog (ne)rada.

Avatar Grubi
Grubi
17:27 22.05.2023.

Tako je najbolje.

GR
Greben
21:46 22.05.2023.

josip.pivar11 - Unatoč brojnim prednostima e-glasovanjem, nedostaci ipak nadmašuju, ne samo tajnost izbora – da ne možete jamčiti da će druga osoba vidjeti za što glasate ili da se osjećate pod pritiskom kako drugi glasaju. Tajnost glasovanja jedno je od najvažnijih prava koja imamo u demokraciji. Ali najveći nedostatak digitalnog glasovanja je nedostatak sigurnosti. Ako nešto povežete s internetom, bez obzira o čemu se radilo, ne možete biti 100 posto sigurni da nije strana sila ili netko drugi taj koji hakira i mijenja izborne rezultate. Dovoljno je da netko plasira ideju da postoji opasnost od hakiranja servera i manipuliranja izbornim rezultatima da se povjerenje u izborni proces sruši za nekoliko dana.Postoje zemlje koje koriste ili su testirale digitalna rješenja na izborima, primjerice Belgija, Švicarska, Estonija, Kanada i Finska. Znatno je više zemalja koje su ga testirale nego što su ga implementirale. Zapravo, samo Estonija to čeka na parlamentarnim izborima. Finska ga je probno uvela na općinskim izborima u dva kruga, ali su ga tamo odlučili ne uvoditi u širim razmjerima, odustali su od projekta.