Premijer Andrej Plenković sudjelovao je u Bjelovar na svečanoj sjednici Županijske skupštine. Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija slavi svoj dan.
- Vlada Republike Hrvatske, kao što to radi godinama, spremna je u partnerstvu, dijalogu, suradnji sa županijama te s gradovima i općinama činiti dnevne iskorake za gospodarski razvoj, za ravnomjerni regionalni razvoj Hrvatske, a naravno i za realizaciju brojnih projekata - rekao je na svečanoj sjednici premijer Andrej Plenković nakon čega je odgovarao na pitanja novinara. Prvo je upitan o legitimnosti izbora.
- Popis stanovništva nije baza koja se po zakonu koristi za izbore, već Registar birača koji postoji. Mi smo razmišljali napraviti ono što je Ustavni sud htio, da bude što je više moguće jednak broj birača koji bira jednak broj zastupnika. Upravo se to uspjelo. Kad je riječ o zakonskom kriteriju, a to je pet posto, kad bismo ubacili i Popis stanovništa koji također nije pouzdan podataka. Da bismo što veći broj sugrađana popisali, produljivali smo rok popisa jer su naši popisivači nailazili na poteškoće, neki nisu htjeli ni otvoriti vrata popisivačima. Bilo je krajeva gdje su ljudi odbijali biti pospisivači jer je naknada bila premala. Pitanje Registra birača pitanje je odgovornosti i birača i nadležnih tijela - rekao je Plenković.
VEZANI ČLANCI:
Govorio je i o rastu BDP-a.
- Mi smo pokazali priličnu otpornost da idemo naprijed, to se vidi u rastu plaća, mirovina. Dogovor o kojem smo danas govorili da ćemo povećati plaće za čak 100 eura mjesečno, nekima će to biti 20 posto povećanje - kazao je.
Kada građani mogu očekivati da će imati europske plaće, pitali su novinari Plenkovića.
- Ne postoji standard europske plaće. Postoji standard u svakoj državi članici. I dalje lovimo korak s razvijenijim članicama Europske unije koje nisu bile žrtve agresije. Naš je prosjek prije šest godina bio na 61, sad smo na 73 - kazao je.
VIDEO Uzavrelo u Saboru, dio oporbe otišlo. Jandroković: 'Sidimo ovdje kod stola, vidim nema nas pola'
Tak svejedno, da se išlo prema popisu, opet ne bi bilo po zakonu, pa bi oporba opet prigovarala... Imamo jednostavnu stvar - tko je gdje prijavljen i da li je građanin Hrvatske. Na osnovu toga se određuje gdje će glasati i da li će glasati. Sve ostalo je rekla-kazala... Što se tiče glasačkih jedinica, pitanje je što je veća nepravda, da li to da glasačka jedinica prema broju stanovnika ima određeni broj zastupnika ili da se jedinice kreiraju teritorijalne jedinice tako da imaju podjednak broj glasova. Veća nepravda je određivanje broja zastupnika jer se time skoro svim metodama više glasova pribraja nekom drugom... Greška je bila ukidanje Županijskog doma koji je bio teritorijalno usmjeren i pokušaj da se jednim tijelom (saborom) nadomjesti i teritorijalna opredijeljenost i ukupna istovremeno. Trebao je ostati sabor gdje je Hrvatska jedna izborna jedinica, Županijski dom, gdje postoji teritorijalna zastupljenost, te onda da svaki zakon mora proći oba doma... Tada bi bilo više kompromisa i više dogovora...