Šefovi država i vlada 27 članica EU započeli su danas svoj videosummit a da prethodno na upravljačkom odboru za nabavu cjepiva, u kojem sjede stručnjaci iz njihovih ministarstava zdravstva, nije postignut dogovor o načinu na koji bi se raspodijelilo 10 milijuna doza Pfizer/BioNTechova cjepiva protiv COVID-19. Riječ je, kako smo već pisali, o dozama koje se ubrzano isporučuju u drugom kvartalu i trebale bi biti raspodijeljene ponajprije državama koje najviše zaostaju u brzini cijepljenja jer su se pretjerano oslonile na AstraZenecino cjepivo, a takva je Hrvatska.
Neuspjeh u dogovoru na tehničkoj razini upravljačkog odbora prije početka video-summita na najvišoj razini nije dobra vijest jer je predsjednik Europskog vijeća Charles Michel najavio da o tom pitanju ne planira otvarati raspravu među liderima jer smatra da videokonferencijska veza nije format za teške pregovore. Premijer Andrej Plenković imao je oštar nastup, tražio da se to pitanje riješi, i na kraju je u tekst zaključaka video-summita ubačena rečenica kojom se veleposlanicima u Odboru stalnih predstavnika (Coreperu) nalaže da “u duhu solidarnosti” pronađu rješenje za raspodjelu tih 10 milijuna doza kako bi se vratila ravnoteža sukladno udjelu svake države članice u ukupnom stanovništvu EU.
Ne pronađe li Coreper uskoro rješenje na tragu prijedloga prema kojemu bi, kako smo također pisali, od 10 milijuna doza Hrvatska mogla dobiti čak 1,4 milijuna, zaostajanje u procijepljenosti zemalja poput Hrvatske do kraja lipnja će se samo povećavati. Prema tajnom dokumentu koji je prvi objavio češki list Hospodářské noviny, Hrvatska bi prema sadašnjem planu isporuka mogla do kraja lipnja postići procijepljenost 36 posto pučanstva, isto koliko i Bugarska, što je najmanje u EU, gdje bi prosjek bio 55%.
Video - Cijepili su se Plenković, Beroš i Jandroković AstraZenecom: "Svaki cijepljeni pojedinac pridonosi zaštiti populacije"
Prihvate li sve države članice predloženu korekciju po kojoj bi se dodatnih 10 milijuna doza u drugom kvartalu raspodijelilo samo državama koje najviše zaostaju u cijepljenju do kraja lipnja procijepljenost u Hrvatskoj skočila bi s 36 posto na 54 posto. Nerazmjer bi se ispravio, a isti učinak osjetile bi sve druge države članice – poput Bugarske, Slovačke, Češke, Letonije... – koje su prije šest mjeseci propustile iskoristiti priliku da kupe onoliko Pfizerova cjepiva koliki im je udio stanovništva u EU.
Hrvatska je od svih država članica iskoristila najmanji postotak svoje opcije za kupnju Pfizerova cjepiva: kupili smo 46 posto ponuđenog, pokazuje dokument do kojeg su došle Hospodářské noviny. Kladili smo se na AstraZenecino cjepivo koje, međutim, sada najviše podbacuje u isporukama.
Video-summit još traje, a prema neslužbenim informacijama austrijskih novinara premijer Plenković je imao oštar govor i zaprijetio je da se sastanak ne može završiti dok se ne pronađe rješenje za korektivni mehanizam, odnosno raspodjelu tih 10 milijuna doza cjepiva. Plenković odbacuje mogućnost da se ta tema prebaci na razinu veleposlanika u Odboru stalnih predstavnika i traži da Europsko vijeće, dakle najviša politička razina u EU, večeras riješi to pitanje. Naš izvor potvrdio nam je samo da je Plenković “nastupio snažno, ali još traje”.
Na video-summitu se raspravlja i o pooštrenju kontrola izvoza cjepiva proizvedenih u EU. Komisija je predložila novi mehanizam koji bi zaustavio izvoz u Veliku Britaniju, ali dok neki lideri podržavaju takav pristup, drugi su u izjavama uoči summita ostavljali dojam da su protiv jer misle da bi takvo zaoštravanje odvelo EU u vakcinacijske ratove od kojih bi i sama imala štete. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen u svome je istupu iznijela podatak da je dosad iz EU u Veliku Britaniju izvezeno čak 21 milijuna doza cjepiva, većinom iz Pfizerova pogona u Belgiji, ali i preko milijun doza Astra Zenecinog cjepiva. Kompanija Astra Zeneca istovremeno je, umjesto obećanih 120 milijuna doza, Uniji isporučila tek 30 milijuna doza i pritom odbija slati doze cjepiva koje proizvodi u pogonima u Velikoj Britaniji, iako se ugovorom s EU obvezala da će i ti pogoni raditi za EU.
Bivši predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker kritizirao je, u intervjuu za BBC, “glupe vakcinacijske ratove” i spomenuo štedljivost kao grešku zbog koje se EU našao u poziciji da cijepi sporije od očekivanog.
Oko 20:40 po srednjoeuropskom vremenu na video-summit članova Europskog vijeća uključio se i novi američki predsjednik Joe Biden, što je znak obnove transatlanske suradnje po svim, pa moguće i po pitanju strategije cijepljenja.
Koji naslov?! Anemični se bori da ne budemo najgori u EU.