Plenković: Većina Europljana dobro vidi što je zlo. Bilo bi sjajno da i u Hrvatskoj svi to vide

Premijer Andrej Plenković dao je izjavu novinarima u Bruxellesu, gdje sudjeluje na summitu Europskog vijeća, na kojemu je kao gost bio i predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski. Plenković je razgovarao na zasebnom sastanku sa Zelenskim u skupini s još petero članova Europskog vijeća: premijerima Mađarske, Slovenije i Grčke, kancelarom Austrije i predsjednikom Bugarske. 

- To je bila prigoda da ponovimo sve što je Hrvatska do sada napravila i politički, i diplomatski, i tehnički, i humanitarno, i vojno, i financijski. Mi ćemo to raditi i dalje u okviru naše snažne politike solidarnosti s Ukrajinom i ukrajinskim narodom. A isto tako su i drugi kolege na tom tragu evocirali sve što su učinili i što će i oni raditi dalje. Uglavnom, podrška je i dalje vrlo čvrsta. Europska unija je jedinstvena. Ovakva solidarnost bez presedana i velika podrška, rekao bih, i europskih javnosti zaista pokazuje da ogromna većina Europljana jako dobro vidi što je zlo, a to je ruska agresija na Ukrajinu. I što je dobro, a to je obrana ukrajinskog naroda od iste te agresije. Bilo bi sjajno da i u Hrvatskoj svi to tako jasno vide, kao što to ovdje vide apsolutno svi - rekao je premijer Plenković. 

Neslužbeno doznajemo da je na početku svakog sastanka sa skupinama šefova država i vlada članica EU Zelenski čitao popis naoružanja koje traži u nastavku obrane od ruske agresije. A na ovom sastanku, u skupini u kojoj je bila i Hrvatska, mađarski premijer Viktor Orban i austrijski kancelar Karl Nehammer odmah su rekli: ne. Austrija je vojno neutralna i Nehammer je podsjetio na pomoć te zemlje Ukrajini u civilnoj sferi. Orbanovo držanje pred Zelenskim općenito je bilo hladno, i na javnim snimkama, a i na ovom zatvorenom sastanku, tako da Orban svoje “ne” nije previše obrazlagao. Zelenski mu je navodno rekao da dođe posjetiti Kijev. A Plenković?

- Pa ja neću govoriti o detaljima što je sve ukrajinski predsjednik tražio. On traži kontinuirano snažnu vojnu potporu koja će omogućiti učinkovitiju obranu zemlje - kaže premijer, kojega smo pitali što Hrvatska može ponuditi Ukrajini nakon odluke Hrvatskog sabora o odbijanju sudjelovanja u europskoj misiji vojne obuke Ukrajinaca (EUMAM). Nije li se nakon te epizode u Saboru stvarna pomoć Hrvatske Ukrajincima ispuhala?

- Potpora se ispuhala kod onih koji cijelo vrijeme nastoje ugoditi ruskim stajalištima. I jednih zarobljenih, limitiranih, provincijalnih pogleda pojedinih zastupnika u Hrvatskom saboru, koji iz čiste mržnje prema Vladi, HDZ-u ili meni osobno nisu se uključili ili su glasali protiv. Što se tiče hrvatskog naroda, ja sam uvjeren da ogromna većina hrvatskog naroda, s obzirom na naše iskustvo, itekako ima solidarnost s Ukrajinom i želi da joj se pomogne. A Vlada je ta koja donosi odluke o vojnoj pomoći. Mi to radimo kontinuirano, to ćemo nastaviti i dalje, i tu nema nikakve dileme da će se nešto promijeniti. Dapače, kao što smo to napravili vrlo snažno i izdašno do sada, radit ćemo to i dalje sukladno mogućnostima koje Hrvatska ima. Hrvatska nisu Sjedinjene američke države. I nastojat ćemo, kao što smo politički napravili vrlo veliki iskorak održavanjem summita  parlamentarne dimenzije Krimske platforme u listopadu, u ovoj godini u suradnji s ukrajinskim vlastima pomoći im u jednom aspektu kojeg, nažalost, Hrvatska itekako dobro poznaje. Ima ekspertizu. A to je proces razminiranja. Dakle, u jednom trenutku kada sukobi prestanu, Ukrajina će ostati prekrivena minama. Hrvatska tu ima i ljude koji znaju procese razminiranja, i sustav organizacije, i kompanije koje se time bave. I nastojat ćemo s drugima pomoći u tom procesu - najavio je Plenković. 

Predsjednik Vlade održao je zaseban sastanak i s Josepom Borrellom, visokim predstavnikom za vanjsku i sigurnosnu politiku Europske unije. Bilo je riječi o Bosni i Hercegovini, te o europskom planu za normalizaciju odnosa Srbije i Kosova. Novinari su Plenkovića pitali i je li s Borrellom razgovarao o mogućem sudjelovanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u europskoj vojnoj operaciji Althea u BiH, koja je naslijedila SFOR i IFOR. Visoki predstavnik, kao i njegova prethodnica Federica Mogherini, ne vidi način za sudjelovanje Hrvatske u tome, što posljednjih tjedana u svojim javnim izjavama jako problematizira predsjednik Republike Zoran Milanović. 

- Naš je stav da okolnosti koje su bile 1995., na koje se pozivaju u Europskoj službi za vanjske poslove, da su jednostavno “passe”. Hrvatska danas kao članica NATO-a i Europske unije nije ona Hrvatska iz 1995., koja je u drugim okolnostima imala, u dogovoru s vlastima u Bosni i Hercegovini, suradnju s Armijom BiH i Hrvatskim vijećem obrane, strašno važnu vojnu pomoć u tom trenutku za opstanak Bosne i Hercegovine. I, u konačnici, za oslobađanje hrvatskih okupiranih područja. Danas su druge okolnosti. Kao zemlja koja je u KFOR-u, zemlja koja je u NATO misijama, zemlja koja je bila u Afganistanu, zemlja koja je glavna država koja podržava Altheu i prisutnost stranih vojnika u Bosni i Hercegovini godinama. Ne vidimo tu nikakvih prepreka i tražili smo da zajedno sa svojim službama sagleda mogućnost rješenja. Ali to je s našeg aspekta puno manje bitno nego da Hrvati biraju svoje predstavnike u institucije BiH, da su u potpunosti ravnopravni. To je, što se tiče vlade, puno važnije pitanje nego ovo - rekao je Plenković. 

Na kraju, odgovarao je i na pitanje o oporbenoj inicijativi za pokretanjem saborske procedure opoziva premijera. 

- Dobro, to je valjda petnaesta inicijativa. Ja sam sad tek vidio. Bilo je puno hiper-kvalitetnih uradaka opozicije u ovih sedam godina. Ovo je do sada najbriljantniji. Toliko kreativnosti, argumentacije i sadržaja je fascinantno. Mahom su to potpisali svi oni “ruski orijentirani” zastupnici koji nisu htjeli podržati sudjelovanje Hrvatske u EUMAM-u. Znači, tamo su se pokazali tko su i što su, i sad opet da sakriju tu svoju sramotu dolaze s jednim, ipak izrazito ispodprosječnim uratkom koji ne znam čak zahtijeva li pismeni odgovor. Ali moramo radi forme. Veselimo se tome da ih otklonimo, kao što smo otklanjali sve do sada. Uglavnom, ništa - zaključio je premijer Andrej Plenković.