Plenković u Beču: Naši odnosi s Austrijom su sjajni, ona je jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković boravio je danas u službenom posjetu Republici Austriji. Sastao se sa konzervativnim (ÖVP) saveznim kancelarom Karlom Nehammerom i predsjednikom Nacionalnog vijeća austrijskog parlamenta Wolfgangom Sobotkom. U  poslijepodnevnim satima u Veleposlanstvu RH u Beču premijer Plenković se je sastao i s predstavnicima hrvatske zajednice i gradišćanskih Hrvata u Austriji, čime je završio svoj  jednodnevnog posjet Beču.

“Vi ste ta ključna spona i poveznica između dvije zemlje, svojim marljivim radom, doprinosom i zalaganjem te u konačnici čestim razmjenama s Hrvatskom”, rekao je Plenković, obrativši su mnoštvu okupljenih Hrvata. Nazočni su, između ostalih bili i hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić, koji je uvodno Plenkoviću zaželio dobrodošlicu, predstavnik Stalne misije RH pri OESS-u, UN-u i drugim međunarodnim organizacija u Beču, veleposlanik Mario Horvatić, te drugi članovi hrvatskog diplomatskog zbora. Premijer Plenković je govorio o dosadašnjim hrvatskim postignućima i tome gdje je Hrvatska danas, kao i o odnosima naše zemlje s Austrijom u “širem, globalnom i europskom kontekstu”.

“Naši odnosi s Austrijom su sjajni i na osobnoj razini s kancelarom Nehammerom i s gospodinom Sobotkom. Austrija je jedan od naših najvažnijih trgovinskih partnera i jedan od najvećih stranih ulagača u Hrvatsku. To je zemlja u kojoj živi i oko 50.000 gradišćanskih Hrvata i oko 100 do 130 tisuća Hrvata koji su hrvatski državljani ili su Hrvati s austrijskim državljanstvom”, rekao je hrvatski premijer. Napomenuo je kako je Hrvatska danas “u situaciji kao i brojne druge europske zemlje koje prolaze kroz niz globalnih kriza koje su utjecale na naš način života, na gospodarstvo i na našu socijalnu sliku”.

VEZANI ČLANCI: 

“U  tim zahtjevnim okolnostima nastojali smo voditi računa o najvažnijoj zadaći koju ima država, a to je očuvati socijalnu koheziju hrvatskog društva. To znači da kroz krizu prođemo svi zajedno sa što manje šteta i što manje teških udaraca”, istaknuo je Plenković. Potom je pobrojao sve poteze vlade za pomoć najpotrebnijima kao i uspješnice financijske politike državnog intervencionizma u krizno vrijeme. Između ostalih, spomenuo je i nepromijenjenu cijenu energenata koja je ostala “niska i priuštiva”.

“Hrvatska je od vremena prije korone do danas postigla realan rast gospodarstva od 13 posto, što je izrazito visoki rast i među razvijenim zemljama”, dodao je. Plenković je pobrojao i velike strateške ciljeve, koje je Hrvatska paralelno uspjela ostvariti, kao članstvo u Schengenu, eurozoni itd., te pritom i izgraditi kapitalne infrastrukturne projekte poput Pelješkog mosta, druge cijevi tunela Učka, do Uskrsa autoceste do Siska, investirati u brze ceste, zračne luke, zaštitu okoliša i drugo.  Napomenuo je kako “Hrvatska nikada nije imala više sredstava iz europskih fondova, 25 milijardi eura za ovo desetljeće, na razini zemalja srednje Europe”. Naveo je i brojne važne buduće zadaće koje će biti i Vladinom fokusu, kao digitalizaciju, demografsku revitalizaciju, ulaganja u obrazovanje i znanost itd.

“Uloga Hrvata izvan Hrvatske je tu jako važna”, rekao je Plenković dodavši kako svi koji žive izvan domovine dobro znaju koliko im ona znači. Potom je ispričao i svoj jučerašnji susret s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, koji tamo“ravnopravni i konstitutivni narod i žive u drugom ozračju”.

Hrvatski je premijer austrijskim Hrvatima spomenuo i velike globalne sigurnosne izazove vezane uz rusku agresiju na Ukrajinu i Hamasov teroristički napad na Izrael, koji bi, kako je rekao, mogao dovesti “do eskalacije sukoba i novih valova nezakonitih migracija, koji opterećuju sve zemlje, što je u Austriji teška i bolna tema”.

VEZANI ČLANCI: 

“Ovako kompleksna situacija već dugo nije bila”, konstatirao je Plenković na kraju svog izlaganja. Na kraju je zahvalio hrvatskim iseljenicima na jačanju veza između Hrvatske i Austrije. A kada smo kod najnovijih sigurnosnih prijetnji, terorističkih i ekstremističkih zbog kojih su neke zemlje Schengen stavile van snage i  privremeno uvele granične kontrole, onda moramo spomenuti da je danas austrijski kancelar Nehammer nakon sastanka s premijerom Plenkovićem na zajedničkoj konferenciji za medije rekao kako Austriji nije bilo upitno podržati hrvatsko članstvo u šengenskom prostoru te da Hrvatska ima njezinu podršku u zaštiti vanjskih granica EU-a. Austrijski kancelar je naglasio kako Austrija i Hrvatska već dugo imaju odličnu sigurnosnu suradnju. Ono što se je također moglo čuti na medijskoj konferenciji dan uoči stupanja na snagu odluke Slovenije i Italije o povratku graničnih kontrola je da Austrija nije zadovoljna zatvaranjem granica, među ostalim i svojih s Njemačkom, Češkom i Slovenijom, no njezin kancelar je naglasio da je zaštita granica temeljna pretpostavka u promijenjenom sigurnosnom okruženju. 

Napomenuo je kako se je broj ilegalnih dolazaka migranata u Austriju preko Hrvatske drastično smanjio te da je najveći broj prelazaka u Austriju zabilježen na istočnoj granici s Mađarskom.  Nehammer je kazao kako je Hrvatska često bila sama u zaštiti vanjske granice EU-a, što je bio velik izazov za njezinu policiju, te da je Beč stoga u europskim institucijama zagovarao kako bi se Hrvatskoj osigurala pomoć. 

Oboje šefova Vlada su rekli kako se je na sastanku, između ostalog raspravljalo o bilateralnim odnosima i energetskoj suradnji, a najvažnije teme su bile ogroman pritisak vezan uz ilegalne migracije, a sada i terorističke i ekstremističke prijetnje, koje obje zemlje zbog promijenjene sigurnosne situacije stavlja pred velike  izazove. Između ostalog i na  uvođenje privremenih graničnih kontrola unutar Schengenskog prostora. 

Bilo je riječi, kako je rekao Plenković, i o položaju Hrvata u Austriji, autohtone nacionalne manjine gradišćanskih Hrvata i suvremenih hrvatskih doseljenika. Dvojica šefova Vlada dotakli su se i ključnih međunarodnih tema: Ukrajine,  daljnjem širenju Europske unije na zemlje zapadnog Balkana te napadu Hamasa na Izrael. Osudili su Hamasov teroristički napad, dali podršku Izraelu,  koji ima pravo na samoobranu, ali i ponovili važnost pridržavanja normi humanitarnog i međunarodnog prava.

Vezano uz bilateralnu suradnju, Penković je istakao da je Austrija kontinuirano jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Hrvatske. Što se tiče energetike hrvatski je premijer izvijestio da Beč i Zagreb žele graditi plinovod od Krka do Bavarske.

“Hrvatski, austrijski, slovenski i bavarski premijeri su poslali Europskoj komisiji pismo namjere o izgradnji plinovoda od LNG terminala na Krku do Bavarske europskim sredstvima, koji bi u budućnosti mogao prevoziti i vodik”, rekao je premijer Plenković novinarima. Istakao je kako se povećava kapacitet LNG-a i to sa sadašnjih 2,9 na 6,1 milijardu kubičnih metara plina, što je dvostruko više od hrvatskih potreba.

Plenković je ocijenio sastanak s Nehammerom “izvrsnim”. Za bilateralne odnose Hrvatske i Austrije je rekao da su “prijateljski, kvalitetni i sadržajni”. Austrijski kancelar Nehammer je naglasio kako Austriju i Hrvatsku povezuje duboko i višegodišnje prijateljstvo te da su iza dvije zemlje već 30 godina bilateralnih odnosa. Iz svega onoga što se je danas moglo čuti u Beču evidentan je visoki stupanj suglasja između prijateljske Hrvatske i Austrije ne samo o bilateralnim nego i u ocjenama o pojedinim međunarodno relevantnim pitanjima.

VIDEO Premijer Andrej Plenković se osvrnuo na situaciju oko suspenzije Schengena

Video: Željko Hladika/PIXSELL