Premijer Andrej Plenković poručio je u petak kako se vanjska granica EU treba štititi na najdaljoj lokaciji založivši se za pronalazak dogovora s Turskom oko problema nezakonitih migracija.
"Smatramo da se vanjsku granicu EU treba štititi na najdaljoj lokaciji. Na migracijskom pravcu kojeg zovemo istočno-mediteranski ili zapadno Balkanski. To podrazumjeva štititi grčku granicu i to podrazumjeva štititi bugarsku granicu. To su one granice gdje dolazi do inicijalnog ulaska nezakonitih migracija. Onda se kasnije različitim - vrlo spretnim i lukreativnim, ali protuzakonitim aktivnostima krijumčara koji profitiraju na ljudskoj nesreći za vrlo unosne novce, događa to da su ljudi koji su ilegalno ušli tisućama kilometara dalje odavde te došli u područje sjeverozapadne BiH i blizu hrvatske granice", rekao je Plenković.
Plenković je to izjavio prilikom helikopterskog obilaska granice s BiH kod aerodroma Željava upitan pokušava li Vlada diplomatskim putem u pregovorima s BiH na razini EU riješti problem nezakonitih migracija.
Razgovori s BiH na dnevno-političkoj razini ali i na operativnoj razini policija
Istaknuo je kako je hrvatska uloga pomoći cjelokupnom rješenju, nastaviti raditi na sporazumu i deklaraciji s Turskom koja će situaciju stabilizirati onako kako ju je stabilizirala zadnje tri godine. Podsjetio je kako je EU dala Turskoj šest milijardi eura kako bi zaustavila val nezakonitih migracija. Navodeći kako se u Turskoj, Jordanu i Libanonu nalazi više od pet milijuna migranata i izbjeglica, Plenković je rekao i da su te zemlje jedan od ključnih "sastavnica cjelovitog rješenja". Istaknuo je i da se razgovori s BiH kontinuirano odvijaju na dnevno-političkoj razini, ali i na operativnoj razini policija.
Upitan što je s prijetnjama iz Turske da će poslati milijun izbjeglica na ovo područje, premijer je odgovorio kako s tom zemljom mora razgovarati jer je Turska po svom geografskom položaju i činjenici da ima toliki broj izbjeglica i migranata na svom teritoriju - zemlja koja može utjecati na dinamiku nezakonitih migracija.
Uvjeren je kako dogovr s Turskom nema alternative. "To je u sigurnosnom interesu cijele EU, a naročito Hrvatske koja je jedna od država uz sve druge koje su uključene na toj ruti", pojasnio je.
Na pitanje hoće li pritisak na našu granicu rasti uzvratio je kako će o tome u idući utorak u Grčkoj razgovarati sa svojim kolegom Micotakisom.
Premijeru Andreju Plenkoviću u obilasku granice pridružili su se i potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te glavni ravnatelj policije Nikola Milina.
Dodajmo i kako je Plenković poručio da je Europska pučka stranka (EPP) i ranije svoje sjednice Političke skupštine EPP-a održavala i u drugim parlamentima ocijenivši kako se ta tema politizira.
"Po meni, ovdje se radi o politizaciji nečega što ni po čemu ne zavrijeđuje da bude nekakva ekstra tema. Uglavnom se radi o ljudima koji nedovoljno znaju, nisu dovoljno išli okolo na različite skupove, nisu bili u drugim zemljama i ne znaju kako se to zbiva", odgovorio je Plenković upitan o kongresu Europske pučke stranke koji bi se trebao dijelom održati i u Hrvatskom saboru.
Istaknuo je kako u Hrvatskoj u zadnjih 30 godina nije bilo većeg skupa jedne političke obitelji od onog koji će za tri tjedna biti u zagrebačkoj Areni (Kongres Europske pučke stranke).
"To je ključni veliki sastanak. Za razliku od ovih kompletno neinformiranih bukača koji spominju šefove država i premijere koji će se naći u Hrvatskom saboru. Oni govore laž i neistinu", kazao je.
Kongres EPP-a, na koji će doći šefovi država, njemačka kancelarka Angela Merkel i svi čelnici europskih institucija koji su iz EPP-a, predsjednici država i premijeri, predsjednici zemalja koje nisu članice EU-a i njihovi premijeri bit će u Areni u kojem se održava kongres, pojasnio je.
"Kao što obično biva, uoči tog kongresa, postoji jedno tijelo koje se zove Politička skupština EPP-a, koja se sastaje svakih oko mjesec dana. Ti se sastanci održavaju u Europskom parlamentu ili u Odboru regija ili u Gospodarskom ili u socijalnom vijeću. Dakle, institucijama koje su po svojoj biti političke i tu nema nikakvog čudnog ili neobičnog elementa. EPP je već održavao ovakve sastanke i sastanke predsjedništava i Političke skupštine i u drugim parlamentima", kazao je Plenković prilikom helikopterskog obilaska granice s BiH kod aerodroma Željava.
Naveo je i kako, kolege koje su došle tehnički posjetiti Zagreb prije godinu dana, vidjeli su Hrvatski sabor i doživjeli su ga predivnom institucijom i mogućnošću da jedan veliki broj političara na europskoj razini vidi Hrvatski sabor. "Pitali su nas bi li eventualno mogli održati tu sjednicu u Hrvatskom saboru. Mi smo tada pitali Predsjedništvo Hrvatskog sabora da li se to može organizirati, a Predsjedništvo Hrvatskog sabora je donijelo odluku da može, uključujući i polususpendiranog ili nesuspendiranog potpredsjednika Hrvatskog sabora iz redova SDP-a (Siniša Hajdaš Dončić) koji je bio za to", pojasnio je. Naveo je i kako je to "stvar tehničke prirode". "Ljudi će doći, održat će sastanak, vidjet će Hrvatski sabor i još će platiti najam", ustvrdio je.
Ne vidi, kaže, niti jednu logičnu ili bilo kakvu zamjerku da je to neki problem. "Ne znam kome to može biti problem. Sabor će zasjedati i nakon što oni odu taj jedan dan, nakon što se održi sastanak", istaknuo je.
O tome hoće li na taj kongres doći i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i njegova Srpska narodne stranka te mađarski premijer Viktor Orban i njegov Fidesz kazao je kako su predstavnici Srbije pozvani a poziva ih predsjednik EPP-a Joseph Daul, dok je Hrvatska tu domaćin i organizator. Pojasnio je i da je Fidesz još u fazi suspenzije te, koliko zna, Orban nije niti pozvan.
Upitan hoće li saborska straža morati iznijeti iz sabornice Hrvoja Zekanovića (Hrast) koji najavljuje kako se ne želi maknuti sa svog mjesta kada se Hrvatski sabor iznajmi EPP-u, Plenković je rekao kako se radi o "jednom od bukača koji nemaju pojma koji sastanak se uopće odvija u Saboru". "Ovaj kog se on boji (Vučić) neće doći tamo na sastanak", istaknuo je.
Dodao je i da će tada biti i saborska pauza između dvaju zasjedanja. Plenković je posjetio kako je Zekanović "izabran na listi HDZ-a i još je jedan koji je njegovom greškom tamo došao na preporuku nekih drugi".
"Ako on želi biti na sastanku, zamolit ću kolege iz Predsjedništva EPP-a da mu uputimo jednu posebnu pozivnicu i da on sjedi točno tamo gdje i je. Da čuje o čemu se raspravlja i vidi, zahvaljujući kojoj političkoj obitelji, sjedi u Hrvatskom saboru. Ja ću njemu to omogućiti", rekao je Plenković.
Zastupnik Hrvoje Zekanović (Hrast) u petak je skandaloznom nazvao odluku da se Hrvatski sabor 19. studenoga iznajmi Europskoj pučkoj stranci (EPP), ističući kako se očekuje da će tada u njemu boraviti i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić s kolegama iz Srpske narodne stranke. "Vučić je također član EPP-a, očekuje se da će dan nakon obljetnice pada Vukovara boraviti u Saboru, možda sjedne upravo na moje mjesto. No, na mojoj klupi uvijek stoji plakat 'Blokada Srbije', a stajat će i kasnije i to je poruka koju dajem i premijeru Plenkoviću i Vučiću", poručio je Zekanović dodavši kako 19. studenoga namjerava doći u Sabor i sjesti na svoje mjesto. "Za to mjesto imam izborni legitimitet, nemaju ga Vučić, Merkel ni ostali koji namjeravajući doći", ustvrdio je Zekanović.
Bulj, Zekanovic, Maras su balkanska krcma.