Premijer Andrej Plenković danas je, nakon jutarnjeg posjeta Omišu gdje je spojen most iznad rijeke Cetine, te održane sjednice Vlade, dao izjave za medije. Na samoj sjednici osvrnuo se na mjere koje je Vlada u posljednje vrijeme poduzela, navodeći kako će ''idući tjedan biti izuzetno važan političkom smislu''. To se ponajviše odnosi, napomenuo je Plenković, na veliki paket mjera, Zakon o trgovini kojim se ograničava rad nedjeljom, ali i reformu zdravstva.
- Spojen je most na Cetini između dva tunela, dio omiške obilaznice, a cilj je dovršiti taj dio obilaznice do kraja godine kako bi se rasteretio možda i najgušći dio Jadranske magistrale u ljetnim mjesecima. Mislim da je sjajna investicija i gradnja luke u Omišu. Sve skupa je to veliki projekt i čestitam svima - poručio je na početku izjave Plenković, dodajući kako ''mogu biti zadovoljni u ulaganja u ukupnu prometnu infrastrukturu''.
- Sabor će na naš prijedlog u petak izglasati dva zakona o reformi zdravstva. Jedan je Zakon o trgovini koji uzima u obzir i zaštitu obiteljskog života te Hrvatsku kao turističku zemlju, a ovaj zakon je pronašao finu nijansu da ispuni sve kriterije. Još jedna stvar je i Zakon o PDV-u te Zakon o doprinosima. To je ono što smo predložili kao Vlada, a u četvrtak ćemo predstaviti paket mjera koji će kao i svi dosad biti sveobuhvatan - dodao je, nakon čega se ponovno osvrnuo kako je interes građana za državnim obveznicama bio pokazatelj ''visokog stupnja povjerenja'' u državu.
Milanović je u prosincu pozvao Plenkovića na sastanak kako bi se riješila goruća pitanja, a premijer je otkrio je li spreman prihvatiti taj poziv. - Nema tu nikakvih osobnih odnosa i oni su tu nebitni, postoje politički odnosi koji se moraju gledati u cjelini. Kako siješ, tako žanješ. Zadnja mogućnost za ozbiljnu suradnju je bila 24. veljače prošle godine kada sam uputio pismo za sazivanjem Vijeća za nacionalnoj sigurnosti, a tada nije bilo interesa. Budući da se on u tom pismu referira na tezu da vlada sama poduzima aktivnosti, pa gdje je veća aktivnost ako netko zastupa proruske stavove i čini enormnu štetu i sebi, ali i hrvatskoj državi. To su autonomni stavovi koji nisu ni sa kime usklađeni. Sjetimo se i jedne briljante samostalne inicijative poput uvjetovanja članstva Švedskoj i Finskoj. Mi smo naše prijedloge uputili odavno, a što se tiče dužnosnika u SOA-i, Banožić je već predložio čelnika, a njegovu reakciju nismo vidjeli. Predložen je i čelni čovjek Obalne straže, vojni predstavnik u NATO-u... Iscrpili smo mogućnosti, ne možete jedan dan nekoga vrijeđati, a drugi dan pokušati razgovarati - poručio je Plenković.
- Nije politička filozofija HDZ-a da bude intervencionistička Vlada. Jedna teza je sloboda pojedinca, sloboda tržišta i slobodno gospodarstvo. Ipak, u ovakvim situacijama mi vodimo računa da građani prođu kroz najhladnije dane u godini. Zamislite što bi netko rekao da smo pustili tržišnu cijenu plina, struje i nafte. Razumijemo da je teško, ali činimo sve što nam je u moći da bismo pomagali upravo onima kojima to treba - dodao je Plenković.
Dotaknuo se i curenja podataka iz istraga koje se događaju, govoreći kako je više puta objasnio svoj stav. - Stvar je jednostavna. Država donosi proračun kojim se financira pravosuđe, USKOK, sudovi... Onda ta tijela koja su neovisna kako bi kazneno progonila nekoga donose odluke. I onda će netko, nakon uhićenja i pretresa, iz vrlo uskog kruga ljudi, čitati tisuće stotina papira u kojima nije baš svaki dopis kazneno djelo. Ono što vidimo u praksi je da netko tu građu kasnije vrlo namjerno plasira u medije i stvaraju se okviri priče koji nemaju nikakav javni interes. Za sve ove dušobrižnike, ajmo malo preko granice. 23 zemlje imaju identičan zakonski okvir koji se čak to odnosi i na medije. Nema nikakvog razloga da ovo gledamo godinama i tome treba stati na kraj. To nema veze s niti jednim postupkom sada, već s načelnim pogledom na cijelu stvar - zaključio je Plenković.
Što se tiče rušenja u Istri, Plenković je poručio kako ''Državni inspektorat mora suzbijati bespravnu gradnju te jednako pristupati prema svima''. - Više puta smo upozorili da se to mora početi odvijati jer je to u Istri najveći problem - zaključio je Plenković.
>> VIDEO Plenković o financijskom izvještaju HDZ-a: 'Stranka se ponaša racionalno, trošimo koliko nam treba'
Kad povijest jednog dana bude ocjenjivala ovo razdoblje vladavine visokog predstavnika EU za Hrvatsku, nema sumnje da ce 'mali od Bruxellesa' biti oznacen kao najveca stetocina u povijesti hrvatskog naroda, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, u Srbiji, raseljenog sirom Europe i svijeta... On je zapoceo proces koji ce zavrsiti nestankom hrvatskog naroda kao kulturnog i politickog subjekta koji traje 'od stoljeca sedmog'...