Hrvatskoj treba brza i snažna injekcija investicija financiranih novcem iz EU je će u suprotnom članstvo u EU biti u Hrvatskoj masovno percipirano samo kroz negativne efekte iseljavanja, istaknuo je jučer premijer Andrej Plenković objašnjavajući u Bruxellesu zašto je važno da Hrvatska dobro prođe u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Unije (VFO) 2021.-2027., o kojem se upravo sada zahuktavaju pregovori. Pojednostavljeno, borba za hrvatske interese u tom sedmogodišnjem proračunu EU je borba za uspjeh same ideje EU u Hrvatskoj.
Bez Britanije manje uplata
- Da bih izbjegao situaciju da nam je europski projekt percipiran samo kao prostor u koji ljudi odlaze, uz ionako velik demografski problem, treba nam ta injekcija. I to brzo, konkretna, pojednostavljena, snažna injekcija investicija koje dolaze iz europskog proračuna da bismo digli razinu razvoja i standarda ljudi - rekao je Plenković novinarima jučer u Bruxellesu, na početku drugog dana sastanka Europskog vijeća koje je u četvrtak prvi put na toj najvišoj, liderskoj razini raspravljalo o pregovorima o budućem VFO-u.
Proračun EU o kojem se sada pregovara bitno je drukčiji od prethodnih već i po tome što neće imati financijskih uplata velike dosadašnje neto uplatiteljice Velike Britanije koja izlazi iz EU. A onda i po tome što se više novca želi izdvajati na nove izazove za EU, od stvaranja zajedničke obrambene politike do upravljanja migracijama i borbe protiv klimatskih promjena. U takvim okolnostima, predviđa se smanjenje kohezijskih fondova i financiranja poljoprivrede, a Plenković apelira na to da se uzmu u obzir specifičnosti Hrvatske kao najmlađe članice koja nije dosad imala koristi od fondova EU kao drugi.
- Nama su fondovi EU ključni za investiranje u regionalni razvoj - rekao je Plenković i podsjetio da je udio europskog novca u javnim investicijama u Hrvatskoj 80 posto, a prosjek u drugim članicama 8,5 posto. Bez tog europskog novca, javne investicije u Hrvatskoj su praktički nepostojeće. Pregovori o novom VFO-u trajat će još dugo, barem do listopada 2019. godine, a Plenković smatra da “radimo u dobrom smjeru”.
- Mislim da radimo u dobrom smjeru da sredstva koja će za nas biti namijenjena od 2021. do 2027. budu zaista velika u odnosu na ostale zemlje srednje i istočne Europe - rekao je.
Specifični hrvatski zahtjevi
U pregovorima o VFO-u, države iz srednje i istočne EU protive se rezovima koje je Komisija predložila u kohezijskoj i poljoprivrednoj politici, a države poput Nizozemske i Austrije protive se povećanju proračuna i smatraju da EU s manjim brojem članica, nakon Brexita, mora imati i manji sedmogodišnji proračun.
Hrvatska je u ovoj prvoj skupini “prijatelja kohezije”, premda ima i specifične zahtjeve za dodatnim koristima kao najnovija država članica koja ne želi stvoriti osjećaj da je odljev ljudi iz Hrvatske jedino što joj je Europska unija donijela.
VIDEO: Kolinda Grabar Kitarović položila vijenac na grobu dr. Franje Tuđmana
Hrvatska bi mogla dobiti puno više novaca od usporednih Slovenije, Madžarake, Češke i Slovačke