Hrvatska gotovo dvije godine pomaže Ukrajini slanjem opreme za policiju, liječenjem vojnika, ali i prijenosom iskustava o mirnoj reintegraciji okupiranih dijelova pod kapom MVP-a. Isto toliko i hrvatski premijer Andrej Plenković, tada kao predsjednik Odbora za pridruživanje između EU i Ukrajine, zagovara prijenos hrvatskog iskustva Kijevu, no indikativno je da je "tek" jučer iz Moskve stigla oštra kritika zbog "miješanja" u ukrajinsko pitanje.
Bavite se svojim kroničnim problemom, kršenjem prava Srba i drugih manjina, a ne Ukrajinom, poručili su iz Ureda za informiranje tamošnjeg MVP-a te izrazili zabrinutost zbog izjave premijera Plenkovića da će Hrvatska prenijeti Ukrajini iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, primjenjiva na istočnu Ukrajinu.
Ustvrdili su da je cijena hrvatske reintegracije svog teritorija bio progon 250 tisuća Srba u operacijama 'Bljesak' i 'Oluja'. Sličnu optužbu ruski je MVP iznio i lani kad su ustvrdili da je u Hrvatskoj čak 30.000 Srba u posljednjih 19 godina prešlo na katoličanstvo te optužio Hrvatsku za neprocesuiranje zločina iz mržnje.
- Sigurni smo da savjeti inozemnih "konzultanata" koji kod kijevskih vlasti mogu stvoriti opasnu iluziju da su u Donbasu mogući vojni scenariji - kažu u ruskom MVP-u.
No "inozemni konzultanti", kako ih nazivaju, u Kijevu su već najmanje godinu i pol. Tako je u svibnju 2015. nekadašnji šef Vladina Ureda za prognanike i izbjeglice Lovre Pejković s predstavnicima ukrajinskih ministarstava te izaslanicima Visoke Rade razgovarao o “hrvatskom modelu”, a - kako nam je tad rekao - Ukrajince je posebno zanimao model zbrinjavanja izbjeglica.
I premijer Plenković, tada iz Europarlamenta, od 2014. kontinuirano je zagovarao pozitivna iskustva hrvatskog modela mirne reintegracije kao vanjskopolitičkog i sigurnosnog “izvoznog proizvoda”.
Moskva se referirala i na nedavne izjave premijera Plenkvića o tome da Hrvatska podržava provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima, nazvavši ih aspurdnima jer se "ujedinjenje Krima i Sevastopolja s Ruskom Federacijom dogodilo na temelju slobodnog i legitimnog izjašnjavanja stanovnika".
No s tim se navodima ne bi složila tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda Fatou Bensouda koja je u izvještaju o aktivnostima u 2016. od prije šest dana ustvrdila kako se situacija na teritoriju Krima i Sevastopolja "može definirati kao međunarodni oružani konflikt između dvije suverene države, koji je započeo kad je Rusija angažirala oružane snage u cilju kontrole nad dijelovima teritorija Ukrajine bez suglasnosti ukrajinske vlade".
Jeftino. Evo mogu i Rusi i Ukrajinci "protjerati" 250 000 Srba za cjelovitu Ukrajinu :)